Sadržaj je nastao u suradnji s: dm 

NIZ sportskih ozljeda odvratio ga je da upiše Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, no pomogao mu je da otkrije novi način kako da ostane u sportu i utječe na ljude. Tako je Luka Bashota danas sportski nutricionist i konzultant za nutricionizam, a u svoje 32 godine uvidio je koliko važan utjecaj ima prehrana na ljude.

Hrvati se uglavnom hrane neuravnoteženo. Preporuke EFSA-e (Europske Agencije za Sigurnost Hrane) i drugih nacionalnih preporuka su da bi unos ugljikohidrata trebao činiti 45-60 posto od ukupnog unosa energije. Međutim, unos voća, povrća i drugih biljnih namirnica u Hrvatskoj je manji od preporuka, što doprinosi neuravnoteženoj prehrani. Kao profesionalac, Luka je otkrio zašto je ljeto dobro razdoblje za laganu i uravnoteženu prehranu te kako najbolje za to iskoristiti tople mjesece za promjene. 

"Većina ljudi odgodi poboljšanje prehrane za jesen, kada slijedi potpuni povratak u uobičajenu rutinu. Prava šteta jer se zanemaruje da su nam u ljetnom periodu dostupnije svježe namirnice, imamo nešto više vremena, ali i mentalnog kapaciteta za rad na sebi jer nismo pod pritiskom kao ostatak godine", istaknuo je Bashota. 

Kaže da promjene treba uvoditi postepeno, i to na način da uvedemo novu promjenu za koju nije isprva potrebno mnogo energije i truda te da se polako navikavamo na nju. Zatim, nakon adaptacije, postupno dodajemo opet novu promjenu. 

Uravnotežena prehrana znači unos svih namirnica potrebnih tijelu za pravilno funkcioniranje, a kvalitetan tanjur sadrži pomalo od svega. Bashota ima konkretne savjete. 

"Većini će odgovarati uravnotežena prehrana koja se sastoji od četiri do pet obroka, a kvalitetan tanjur sadrži pomalo od svega: pola tanjura trebalo bi biti povrće, uz neki protein te prilog za ručak. Za doručak na tanjur možemo staviti jaja ili integralne krekere od pira te cherry rajčice. Za međuobrok trebalo bi kombinirati voće i orašaste plodove, a večera može biti neka lagana varijanta salate ili jogurta kako bismo tijelu tijekom noći osigurali kvalitetniji san", potvrdio je nutricionist. 

"Idemo za atraktivnim umjesto efikasnim rješenjima" 

Kao najveću grešku pri uravnoteženoj prehrani, Luka Bashota ističe često posezanje za atraktivnim obećanjima i ekstremnim rješenjima.

"Prva greška su ograničavajuća uvjerenja kako jesti uravnoteženo znači jesti skupo, komplicirano i bezukusno. Toliko smo bombardirani objavama o “superhrani”, “superdijetama”, te sličnim skupim i kompliciranim rješenjima da smo izgubili pojam što je zbilja bitno i kako stvari zapravo stoje", odgovorio je Luka Bashota. Trebali bismo ipak unositi hranu bogatu nutrijentima koji služe organizmu, a da ne uvodimo nagle promjene koje nisu dugoročno održive. 

"Ne bi bila nužno greška da osoba nakon tog kratkog odricanja zna održati novostečene rezultate. Ali, nažalost, najčešće nakon takvih kratkoročnih promjena slijedi povratak na stare navike. Samim time i povratak na stare probleme", zaključio je. 

Kao nutricionist i konzultant savjetuje brojne klijente, a klijenti posežu za brojanjem kalorija, no Luka Bashota kaže da s tim treba oprezno jer se može stvoriti frustracija i pogrešan odnos prema hrani, pa impulzivno brojanje svake kalorije može dovesti do poremećaja prehrane.

"Da bi osoba uspješno regulirala tjelesnu masu, pogotovo nakon gubitka većeg broja kilograma, izrazito je bitno da postoji održiva struktura obroka tijekom dana te da nauči prepoznavati signale gladi i sitosti", potvrdio je ovaj stručnjak. 

Prehrana treba služiti nama 

Promjenu prehrambenih navika ne treba percipirati kao kaznu. Prema sugestijama Luke Bashote, trebamo stvoriti održiv način navika koje odgovaraju našim potrebama. 

Usvajanje nove navike, pa tako i promjene u prehrani, može trajati do 66 dana, kako sugerira istraživanje provedeno na Sveučilištu u Londonu. To ovisi i o vrsti navike i o pojedincu, ali unutar 66 dana navika bi trebala biti usvojena. Kako bi se to dogodilo, treba ju usvajati postepeno i ne donositi nagle promjene. 

Ovaj stručnjak je s nama podijelio i neke praktične savjete za lakšu pripremu ljetnih obroka. 

"Najbitnije je planiranom kupovinom osigurati da imamo sve skupine namirnica kod kuće, voće i povrće, orašaste plodove i sjemenke, leguminoze, cjelovite žitarice, kao i mliječne proizvode, ili biljne napitke obogaćene kalcijem, te jaja, ribu i meso. Da bismo dobili sve potrebne nutrijente, bitno je kombinirati različite skupine namirnica, pripremati ih na različite načine uz izbjegavanje prženja i pohanja, a kroz tjedan birati raznovrsno unutar svake skupine", rekao je Bashota. 

Primjer lagane, ljetne prehrane može se pronaći u dm-u. Njihova vlastita robna marka dmBio nudi proizvode bazirane na biljnoj prehrani, a fokusirani su na osviještenom načinu života i prehrane. Tako su u ponudi različiti snackovi, deserti, ali i namirnice za pripremu cjelovitih jela. Proizvodi se, osim u prodavaonicama, nalaze i u katalogu te dm online shopu. Riječ je o ekološki uzgojenim, vegan friendly proizvodima koji posjeduju certifikate ekološkog uzgoja kako bi kupci bili sigurni što biraju pri kupovini. 

"Ne moraš biti vegan, mala promjena je dovoljna"  

S obzirom na to da trećina stanovnika Hrvatske gotovo svaki dan konzumira meso, Luka Bashota komentirao je postoji li otpor njegovih klijenata prema promjeni iz mesne u biljnu prehranu. Najveći mit je, kaže, kako se biljna prehrana poistovjećuje s veganstvom ili vegetarijanstvom. Naime, korist od biljne prehrane mogu imati svi.

"Već samim smanjenjem unosa mesa napravili bismo puno za naše zdravlje i okoliš. Zato ne treba odmahnuti rukom i reći: "Briga me za povrće i žitarice." Povećaj unos kvalitetnih biljnih namirnica i proizvoda u odnosu na ranije. Već to je veliki korak prema boljem zdravlju i kvaliteti života", istaknuo je Bashota. 

Kao nutricionist, teži tome da postoji pravilan unos i biljnih i životinjskih namirnica podjednako jer tvrdi da naglo izbacivanje nutrijenata nije bez rizika, pa tako ni nagli prelazak na veganstvo ili vegetarijanstvo. 

"Svakome bih preporučio povećanje unosa biljnih namirnice te da one čine većinu unosa tijekom dana, uz dodatak mliječnih proizvoda te životinjskih proteina poput mesa, ribe i jaja", zaključno je rekao Luka. 

Sponzorirani sadržaj donose Index i dm u skladu s najvišim profesionalnim standardima.