SA SVOJIH povijesnih sedam brežuljaka, kaotičnim prometom i kamenim ulicama, Rim nikad nije bio idealan grad za bicikliste. Zbog pandemije se, međutim, stvari mijenjaju.

Mjere ograničenja koje su ispraznile ulice omogućile su biciklistima da prodišu, ali su i njihovoj ekspanziji pridonijele i nove biciklističke staze i darežljivi vladini poticaji za kupnju bicikala.

Jedna od obraćenica je Valeria Picchi, 36-godišnja majka dvoje djece, koja je lani prodala skuter i kupila bicikl s dječjom prikolicom. 

"Osjećam se kao egzotična ptica", rekla je AFP-u. "Ljudi nas gledaju, ali su mi klinci oduševljeni. Postala sam slavna u svojoj četvrti."

Mnogi u Rimu misle i dalje da je preodvažno sjesti na bicikl i uhvatiti se ukoštac s tisućama Vespi, prastarih Fiata i ostalih kraljeva rimske prometne džungle. 

Biciklisti u Vječnom Gradu moraju podnijeti i ulice koje su toliko pune rupa da ih Honda, Piaggo i ostali proizvođači motocikala navodno koriste kao poligon za ispitivanje kvalitete amortizera na novim modelima. 

Picchi se odlučila na promjenu jer na većini trase koja joj je potrebna do posla i škole ima pravu biciklističku stazu, zaštićenu od prometa, što je privilegija kojom se malo Rimljana može podičiti. Iskoristila je i vladin poticaj do 500 eura za kupnju novog ili rabljenog bicikla ili električnog skutera. 

"Revolucija je počela i ja sam njezin dio. Budući da nismo Danska, potrebna nam je i revolucija u mentalitetu, ali mislim da ćemo polako, polako doći i do toga", rekla je. 

Boja preko kamenih kocaka

Neki misle da je napredak prespor. "Prije pet godina jedva da ste vidjeli koji bicikl u Rimu. Nitko ih nije koristio, osim možda za nedjeljnu vožnju u parku", kaže Roberto Scacchi, šef područnog ureda lobističke skupine za zaštitu okoliša Legambiente.

"Ali ja ni sad ne vidim nekakvu revoluciju. Još uvijek je jedan bicikl na 100 automobila."

Po Europskoj federaciji biciklista (ECF), samo 0.6 posto Rimljana redovno biciklira, u usporedbi s 49 posto Kopenhažana.

Rimska gradonačelnica Virginia Raggi prošle je godine najavila 150 kilometara novih biciklističkih staza, na postojećih 250 kilometara. 

Scacchi, međutim, kaže da je od obećanog sagrađeno samo 15 kilometara, a većina njih je ionako privremena, što znači da je samo bojom premazan dio kolnika, bez ikakvih pregrada između biciklista i automobila. 

Jednu veliku biciklističku stazu na sjeveru grada, na primjer, na nekoliko mjesta naglo prekidaju rimske ulice od kamenih kocaka, koje na tim dijelovima nisu asfaltirane, nego samo obojene.

Najljepša virtualna staza

Giulio Maselli, vlasnik prodavaonice bicikala u središtu grada, kaže da mu je prodaja porasla za 50 posto prošle godine, ali naglašava da Rim hitno mora unaprijediti biciklističku infrastrukturu jer će se u suprotnom "taj mjehur rasprsnuti". 

Gradske vlasti tvrde da to rade. Stefano Brinchi, čelnik gradskog prijevoznika Roma Mobilita, naglašava da grad radi na ubrzanju nepovratne promjene prema zelenoj mobilnosti. 

"Moramo razbiti mit da Rim neće biti grad prijatelj bicikala", rekao je i ukazao na to da se radi na 45 kilometara dugoj gradskoj biciklističkoj stazi koja bi trebala povezati područje oko Koloseja, Vatikana ili boemske četvrti Trastevere s manje poznatim dijelovima grada poput Tor Pignattare i velikih parkova na sjeveru. 

Iako projekt postoji već godinama, vlasti tvrde da je financijska konstrukcija zatvorena i da bi staza mogla biti spremna 2022.

"Bit će to najljepša biciklistička staza na svijetu", kaže Scacchi. "Ali je danas, nažalost, najljepša staza u virtualnom svijetu."