TIJEKOM 1930-ih godina 20. stoljeća mnoge su zemlje morale birati Saveznike ili Sile Osovine kako bi ostvarile neki politički cilj ili osigurale mir. Rumunjska je odlučivala između dva zla. Baš je na današnji dan 1940. rumunjskim vlastima stigla poruka iz Moskve: "Predajte Besarabiju ili šaljemo vojsku." Bio je to prvi od tri teritorijalna ustupka rumunjskog naroda tijekom Drugog svjetskog rata.

Rumunjska udvostručuje svoj teritorij krajem Prvog svjetskog rata

Rumunjska je nakon Prvog svjetskog rata s veseljem dočekala Parišku mirovnu konferenciju. Na njoj je utvrđeno da će mađarska pokrajina Transilvanija u cijelosti pripasti Rumunjskom Kraljevstvu. Transilvanija doista jest bila demografski rumunjska, no postojale su dvije male regije u njoj naseljene pretežito ugarskim stanovništvom.

Rumunjskoj je tada priznato i pripojenje Besarabije - regije koja obuhvaća današnju Moldaviju i dijelove Ukrajine. Rumunji su je pripojili kada se raspalo Rusko Carstvo 1917. pod izlikom da je tamošnje stanovništvo uglavnom rumunjsko. Tako je državica nastala krajem 19. stoljeća pedesetak godina kasnije udvostručila svoj teritorij.

Svi bi komad torte

Međutim, stiže vrijeme Drugog svjetskog rata i mnogi susjedi Rumunjske htjeli su svoje teritorije natrag. Staljin je uputio ultimatum rumunjskim vlastima, a one su na to morale pristati.

Kriza 30-ih godina i slaba ekonomska aktivnost nisu ostavile dovoljno sredstava za modernu rumunjsku vojsku koja bi se suprotstavila glomaznom Sovjetskom Savezu (Finci se neće složiti). Besarabija je tako ubrzo okupirana, a Rumunjska je izgubila svoj prvi posjed.

Čim je vijest došla do Budimpešte, mađarske su vlasti odlučile da je vrijeme da pritisnu Rumunje oko Transilvanije. Tražili su povratak svojih teritorija, a Rumunji nisu znali što je gore: ratovati s Mađarima ili pristati ponovo na teritorijalne ustupke.

Odlučeno je da će Rumunjska potpisati Trojni pakt; poglavito kao zaštitu od Sovjetskog Saveza, ali i kako bi Hitler smirio mađarske zahtjeve budući da su time Rumunji i Mađari završili u istom vojnom taboru.

Taj plan nije uspio i Hitler je djelovao kao arbitar u diplomatskom sporu. Na kraju je odlučeno da će Mađari dobiti uzak koridor koji vodi u dvije regije s mađarskim stanovništvom. Rumunjska je na to nevoljko pristala, ali samo uz osiguranje da se njen teritorij više neće komadati. Ipak, izgubit će još jedan posjed na jugu.

Bugari su se također uključili u Trojni pakt i htjeli su natrag posjed koji je otela Rumunjska tijekom Drugog balkanskog rata. Nakon što su treći put izgubili teritorij, zemlja je postala žarište revolucija i antivladinih prosvjeda. Nemiri u zemlji potrajat će sve do 1945., kada upada Crvena armija i postavlja komunističko vodstvo koje će potrajati do 1990-ih.

Birali da prežive

Rumunjska povijest tijekom Drugog svjetskog rata priča je o narodu koji je morao birati između dva zla. S jedne strane je postojao Sovjetski Savez koji je vrlo komforno zastrašivao Rumunje i oduzimao im teritorije, a s druge je strane Njemačka bila lažni prijatelj koji je nastavio komadati rumunjski teritorij nakon potpisivanja Pakta.

U neku ruku, Rumunjska je okusila i jednu i drugu stranu. Nakon što su Sile Osovine poražene, Rumunjska prolazi kroz period nametnute komunističke vlasti kod vodstvom Nikole Ceausescua, što će biti jedan od najbrutalnijih režima u novostvorenom Istočnom bloku. Vraća svoje transilvanske posjede, a odustaje od pokrajine Besarabije.

Danas je to država Moldavija, zemlja u kojoj postoje politički pokreti za ujedinjenje s Rumunjskom. Budući da Rusija ponovo provodi vlastitu politiku u tom dijelu Europe, nismo sigurni hoće li se ujedinjenje dogoditi tako skoro.