Samo osam novih kamera s umjetnom inteligencijom postavljenih u Ateni zabilježilo je gotovo 29.000 prometnih prekršaja tijekom testnog razdoblja koje je trajalo manje od mjesec dana. Nakon faze kalibracije, vozačima će uskoro početi stizati automatske kazne, piše Carscoops.
U razdoblju od 15. prosinca 2025. do 8. siječnja 2026. godine, osam kamera zabilježilo je ukupno 28.973 prekršaja, što je u prosjeku više od 1100 prekršaja dnevno. Podaci grčkog Ministarstva digitalne uprave pokazuju da je jedna jedinica na aveniji Syngrou zabilježila više od 8000 vozača zbog nenošenja sigurnosnog pojasa ili korištenja telefona, uz 1028 prekršaja prekoračenja brzine u zoni s ograničenjem od 90 km/h.
Na drugim lokacijama, raskrižja su se pokazala kao mjesta čestih prekršaja prolaska kroz crveno svjetlo. Na aveniji Vouliagmenis jedna je kamera zabilježila 13.722 takva prekršaja, dok ih je na aveniji Mesogeion u Chalandriju zabilježeno 5872.
Za razliku od konvencionalnih kamera, ovi sustavi pogonjeni umjetnom inteligencijom kontinuirano analiziraju prometne obrasce i ponašanje vozača. Sposobni su automatski identificirati vozače koji koriste mobilne telefone, ne nose sigurnosne pojaseve, prekoračuju brzinu, prolaze kroz crveno svjetlo ili voze u trakama rezerviranim za autobuse.
Sustave je isporučila australska tvrtka Acusensus, čija se rješenja već koriste u Velikoj Britaniji, Australiji i drugim zemljama.
Nakon što završi faza evaluacije, prekršitelji će početi primati automatske kazne, s priloženim fotografijama prekršaja. Kazne su visoke, pa tako korištenje mobilnog telefona ili nevezanje pojasa iznosi 350 eura, dok se kazne za prekoračenje brzine kreću od 150 do 750 eura.
Kazna za prolazak kroz crveno svjetlo iznosi 700 eura uz suspenziju vozačke dozvole na 60 dana za prvi prekršaj. Drugi prekršaj podiže kaznu na 1000 eura i suspenziju od 180 dana, dok se treći prekršaj kažnjava s 2000 eura i zabranom vožnje na godinu dana. Za usporedbu, prosječna mjesečna plaća u Grčkoj iznosi oko 1200 eura.
Sve veća upotreba AI kamera postavlja i pitanja o privatnosti, poput toga koliko se dugo snimke pohranjuju i tko im ima pristup. Pojedini izvori izrazili su zabrinutost da bi sustav mogao biti u sukobu s grčkim i EU zakonima o privatnosti te da bi se njegova zakonitost mogla osporiti na sudu.
Unatoč tome, program se nastavlja, a planira se postavljanje ukupno 2000 fiksnih kamera i 500 mobilnih jedinica, s proračunom od oko 93.8 milijuna eura.
Provedba prometnih propisa uz pomoć umjetne inteligencije postaje sve prisutnija u svijetu. Zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Francuske, Španjolske i Australije već godinama koriste inteligentne sustave kamera.
Slični pristupi primjenjuju se i u Sjedinjenim Državama, Indiji, Kini, Japanu i nekoliko bliskoistočnih zemalja, što ukazuje na to da pametni nadzor postaje globalna norma.