O OVOJ temi govorimo svake godine, ali nikad prije nije bila aktualnija i korisnija.
Izbor načina putovanja na godišnji odmor je tema oko koje se najčešće lome koplja u razgovorima pred odlazak na godišnji odmor. Zagovornici autoceste kažu da je ugoda nenadmašna, a i brže se dolazi, dok oni koji vole staru cestu kažu kako putuju nešto duže, ali do odredišta dolaze s punijim novčanikom. U pravu su i jedni i drugi.
Pitate li predstavnike vlasti, pa i neke medijski eksponirane stručnjake, svi će jasno reći kako je autocesta najbolje rješenje. Vozi se brže i sigurnije, a komfor je osjetno bolji. Dodatni adut je zadržavanje starih cijena cestarina, što je rijetkost u današnje vrijeme sveopćih poskupljenja.
I doista, sve rečeno vrijedi u nekoj uređenoj zemlji čiji građani voze novije i sigurne automobile, a pritom ne gledaju na svaku kunu. Hrvatska je pak neka druga priča, priča u kojoj za većinu naših putnika nema mjesta na višetračnim kolovozima kao što je autocesta. Dovoljno je da izađete na autocestu te se osobno uvjerite koliko je mali udio automobila s domaćim tablicama.
Priča o sigurnosti odmah pada u vodu jer ova država, kao ni ona prije nje, nikad nije marila za sigurnost svojih građana u prometu osim kad su u pitanju kazne. Nema subvencija za nove i nemjerljivo sigurnije automobile, kao ni bilo kakvih drugih poticaja koji bi išli u tom smjeru. Hrvati voze aute prosječno stare 14 godina, tehnički neispravnih je sve više, a nijednom od njih nije mjesto na cestama gdje se vozi 130 km/h.
U vodu pada i komfor jer sustav s naplatnim kućicama znači kako ćete stajati u koloni pri ulasku i vjerojatno silasku s autoceste te ćete na vrućini gubiti dragocjene minute. Stanete li na nekom odmorištu, odrat će vas na benzinu, ali i na osvježenju, kakvo god odabrali.
Vratite li se na staru cestu, uštedjet ćete živce i novac. Da, vozit ćete sporije i navodno nesigurnije, a uštedu vam lako može uzeti jedna snimka nadzorne kamere, one iste koja navodno brine za vašu sigurnost, globom dakako. Vozite li po pravilima, na odredište ćete stići kasnije, ali doista s par stotina kuna u džepu više.
U nastavku donosimo i koliko vas sve to košta.
Svi izračuni govore kako je jeftinije ići starom cestom. Osim što izbjegavate plaćanje cestarine, potrošnja goriva će biti osjetno manja, a ne krenete li u zvizdan, moći ćete voziti i bez klime s otvorenim prozorima, što donosi još koju kunu uštede.
Vrlo je vjerojatno da će tijekom ljeta cijene goriva još rasti, a i to će ići u prilog izbjegavanju autocesta.
Primjerice, putujete li iz Zagreba prema Zadru i tamošnjim turističkim mjestima, cestarina će vas izaći 125 kuna. Prijeći ćete i gotovo 300 km, što je 310 kuna benzina – ukupno 435 kuna. U idealnim uvjetima je to 3 sata vožnje, a krenete li u subotu ujutro, slobodno dodajte još jedan sat.
Starom cestom prijeći ćete nekoliko kilometara manje, a vrijeme putovanja produžit će se na bar 4 i pol sata. Trošak u ovom slučaju pada na oko 230 kuna.
Mnogi putuju prema Splitu te dalje prema obližnjim turističkim destinacijama. U pogledu autoceste to znači nastavak po A1 uz povećanje cestarine na 181 kn, a nakon 409 prijeđenih kilometara, trošak je 623 kn. Na ovakvoj kilometraži računajte i na bar jedno zaustavljanje, a to je nemali trošak na autocesti.
Idete li starom cestom, put je nekih 50 kilometara kraći, traje nekih 5 i pol do 6 sati, a trošak je 289 kn - duplo manji no autocestom.
Pogađate, što dalje putujete, to je isplativija stara cesta. Ipak, do Dubrovnika je dalek put i razmislite o autocesti, pa i nekim drugim kombinacijama. Tu je i Pelješki most koji se zasad neće naplaćivati.
Još jedan izuzetak gdje valja razmisliti o autocesti je putovanje prema Puli. Tu je dobro kombinirati, ali ne gine vam bar jedan zastoj, kod tunela Učka, na riječkoj obilaznici i dakako na samom ulasku u Lučko. Na koncu ispada da autocesta znači bar 3 sata putovanja i 433 kn troška, a stara cesta oko 5.5 sati putovanja, ali i trošak od tek 233 kn.
Zanimljive usporedbe daje nam i Osijek kao polazišna točka. Tu posebno mislimo ako je odredište Dalmacija jer tada u obzir ulazi prolazak kroz BiH. Vozite li autocestom od Osijeka, preko Zagreba do Makarske, prijeći ćete čak 738 km, putovanje će trajati 7 sati, a potrošit ćete 1122 kn.
Vozite li preko Bosne i Hercegovine, put se skraćuje na 434 km, a trošak se smanjuje na samo 352 kn. Put će trajati ispod 7 sati. Odlučite li točiti gorivo u susjednoj BiH, uštedjet ćete dodatno, a dobra ideja je pritom i opskrbiti se hranom koja je osjetno jeftinija nego na odredištu.
Vozilo: osobni automobil - Kategorija I
Prosječna potrošnja - autocesta: 8 l/100 km
Prosječna potrošnja - stara cesta: 6 l/100 km
Cijena benzina: 13.50 kn
Polazište: Zgrada HAC-a (Širolina ulica Zagreb), Osijek centar
Trošak stajanja i okrijepe nisu uzeti u obzir