KORIJENI marke Lamborghini sežu u 1963. godinu, no Lamborghini kakvog danas poznajemo rođen je ovog tjedna, prije točno 60 godina.
U ožujku 1966. godine, novopečeni Ferrarijev suparnik predstavio je na Ženevskom salonu automobila gotovu Miuru, samo četiri mjeseca nakon što je u Torinu zaintrigirao javnost prikazavši golu šasiju s moćnim V12 motorom. To znači da je Miura upravo navršila šezdesetu, a s njom i koncept superautomobila.
Pitanje prvog superautomobila predmet je rasprave i svakako postoji mnogo sive zone. Nije da prije Miure nije bilo brzih automobila. Ferrarijev model 275 GTB s motorom smještenim sprijeda iz tog doba mogao je doseći brzinu veću od 250 km/h, a i sam Lamborghini je od ranih 1960-ih proizvodio brze, ali prilično neugledne GT automobile s V12 motorima.
Postojalo je i nekoliko sportskih automobila sa središnje smještenim motorom prije Miure, uključujući Porsche 550 i 718 te ATS 2500 GT. Poput Lamborghinija, ATS je bio zamišljen kao cestovni automobil, a ne prilagođen trkaćoj stazi. To, međutim, nije bio slučaj s Porscheima, kao ni s Fordovim modelom GT40 MKIII, cestovnom inačicom pobjednika Le Mansa.
No Miura je objedinila sve: uzela je najekstravagantnije aspekte svih ostalih sportskih automobila i spojila ih u jedan nevjerojatan paket. Imala je nevjerojatno lijepu karoseriju Marcella Gandinija s proporcijama trkaćeg automobila, ali i potpuno opremljenu unutrašnjost presvučenu kožom i tepisima.
Njen V12 motor s četiri bregaste osovine razvijao je 350 KS u vrijeme kada se Ferrarijev 275 morao zadovoljiti jednom bregastom osovinom po strani motora i snagom od 300 KS. Uz to, postizala je maksimalnu brzinu od 274 km/h, kojoj se nijedan drugi serijski cestovni automobil nije mogao približiti.
Leonard Setright iz britanskog časopisa Car navodno je skovao termin "superautomobil" nakon što je prvi put vozio Miuru, oduševljen golemim iskorakom koji je predstavljala. Ipak, trebalo je proći neko vrijeme da taj izraz uđe u opću upotrebu kao pojam za egzotične dvosjede.
Bez obzira na to je li Miura zaista bila prvi superautomobil, danas je općeprihvaćeno da jest. No, je li bila i najznačajnija? Moglo bi se reći da je Miurin nasljednik, Countach, sa svojim klinastim dizajnom i vratima koja se otvaraju prema gore, zapravo postavio temelje za cijelu klasu.
Lako je braniti i tezu da je McLaren F1 najvažniji jer su njegove performanse i korišteni materijali bili na potpuno drugoj razini u usporedbi s tadašnjim Ferrarijima i Lamborghinijima. U modernom rječniku, to je hiperautomobil, iako taj pojam nije bio u širokoj upotrebi dugo nakon što se F1 prestao proizvoditi. A na kraju krajeva, što je hiperautomobil ako ne super-superautomobil?