OPET hrvatski film nije ni nominiran za Oscara u kategoriji najboljeg stranog filma. Tridesetu godinu zaredom hrvatski se filmaši nisu uspjeli približiti nominaciji za zlatni kipić u toj kategoriji, a film Sigurno mjesto nije ušao ni u uži krug za eventualnu nominaciju.
Prvi film kojeg je Hrvatska uspješno kandidirala za Oscara (1991. godine Hrvatska je diskvalificirana) bio je Priča iz Hrvatske redatelja Krste Papića. Uslijedio je film Kontesa Dora 1993., Vukovar se vraća kući 1994., Isprani 1995., Nausikaja 1996., Čudnovate zgode šegrta Hlapića 1997., Transatlantik 1998. i Crvena prašina 1999. godine.
Novo tisućljeće počeli smo filmom Maršal 2000., a uslijedili su Kraljica noći 2001., Fine mrtve djevojke 2002., Svjedoci 2003., Duga mračna noć 2004., Ta divna splitska noć 2005., Libertas 2006., Armin 2007., Ničiji sin 2008. i Kenjac 2009. godine.
2010. godine na Oscare smo poslali film Crnci, 2011. godine film Sedamdeset i dva dana, 2012. film Ljudožder vegetarijanac, 2013. Halimin put, 2014. godine film Kauboji, 2015. godine Zvizdan, 2016. godine film S one strane, 2017. godine film Ne gledaj mi u pijat, a 2018. godine film Osmi povjerenik.
U posljednje četiri godine na Oscarima su nas predstavljali filmovi Mali (2019.), Dopunska nastava (2020.), Tereza 37 (2021) i kao posljednji u nizu Sigurno mjesto 2022. godine.
Hrvatski film od osamostaljenja na Oscarima nije postigao nikakav uspjeh te nijedan film nije dospio ni u uži izbor za nominaciju. Ni Srbima nije išlo sjajno, ali je film Klopka Srđana Golubića iz 2007. godine dospio u uži krug za nominacije te ih samo ta činjenica čini boljima od Hrvata u ovom nadmetanju.
2021. godine je u uži izbor za nominaciju u kategoriji animiranog dugometražnog filma ušao uradak Slučajna raskoš prozirnog vodenog rebusa Dalibora Barića, no u kategoriji najboljeg stranog filma, na koju se fokusiramo u tekstu, nismo se proslavili ni u razmatranju za nominaciju.
Ali su zato naši susjedi iz Bosne i Hercegovine slavili na Oscarima.
"Jebeš zemlju koja Oscara nema"
2001. godine Bosna i Hercegovina je kao kandidata za Oscara predstavila film Ničija zemlja redatelja Danisa Tanovića. Bio je to tek drugi pokušaj Bosne i Hercegovine da bude zapažena na dodjeli Oscara, budući da su prije 2001. godine pokušali samo jednom i to 1994. godine s filmom Magareće godine.
Film Ničija zemlja s Brankom Đurićem, Reneom Bitorajcem i Filipom Šovagovićem u glavnim ulogama nominiran je za Oscara, a na dodjeli 25. ožujka 2001. godine Bosna i Hercegovina dobila je svog prvog Oscara.
Ničija zemlja je bila tada u konkurenciji s filmovima Amélie (Francuska), Elling (Norveška), Lagaan (India), Son of the Bride (Argentina). Tanoviću su nagradu uručili Sharon Stone i John Travolta.
Nakon kratkog govora bosanskohercegovački redatelj je podignuo kipić i poručio: "Ovo je za moju zemlju, za Bosnu. Hvala."
Danis Tanović je tada imao samo 32 godine.
U Sarajevu i ostatku Bosne i Hercegovine nastala je ludnica, Tanoviću su u Sarajevu priredili doček, a gradom se uskoro proširila fora koja glasi: Jebeš zemlju koja Oscara nema.
Bosni i Hercegovini je malo falilo da dobije i drugog Oscara, kada je zemlju 2020. godine predstavljao film Quo vadis, Aida Jasmile Žbanić koji je također došao do nominacija. BiH je ostvarila uspjeh i 2013. godine kada je film Epizoda u životu berača željeza dospio u uži izbor za nominaciju.