TRENUTAČNA situacija u svijetu. Hm, kao da ima samo jedna. Poput pogleda na još mnogo složeniju šahovsku ploču s više razina, mi kao pojedinci osjećamo se nemoćno pred naletom žestokih promjena. Top tema, s razlogom može se reći, trenutačno je rat u Ukrajini.
Strane se zauzimaju, stavovi se iznose, no većina toga temelji se na osjećaju ili gledištu osobe. Koliko smo u svojim uvjerenjima daleko od istine? Kada su počeli događaji koji nas trenutačno guraju u nesigurnost? Kako su povezani pandemija, klimatske promjene, inflacija i novi rat? Teško da postoji jasan odgovor na ta pitanja, no u ljudskoj je prirodi pokušati shvatiti svijet oko sebe. Evo nekoliko naslova koji bi u tome mogli pomoći.
Autor superpopularnog podcasta Hardcore History napisao je knjigu koja ulijeva nadu. Naime, u njoj proučava trenutke u povijesti civilizacija koji su izgledali kao definitivan kraj, no ljudski se rod provukao – ponekad kroz ušicu igle, ali i dalje jest – kroz pukotine kaosa te stasao ponovno poput Feniksa, jači i otporniji. Trenutak u kojem živimo svakome od nas predstavlja jedinu stvarnost te je lako upasti u zamku pristranosti koja nam šapuće kako živimo na "kraju" povijesti.
Kraj jest uvijek blizu, bio je iza ugla od pamtivijeka, no i dalje ste tu, čitate članak, gledate proljetno sunce na nebu. Knjiga je pisana direktnim jezikom, a zbog jasnoće teme, autor nikad ne gubi fokus s onoga čemu se posvetio. Apokalipsa sada ili možda ipak u nekoj daljoj budućnosti?
Da bismo razumjeli što se događa u svijetu, redovito se laćamo politike, ekonomije, međunarodnih ugovora. Međutim, bez zemljopisa, jasno poručuje Tim Marshall, nikada nećemo imati potpunu sliku događaja: svaki put kada svjetski čelnici donose važne političke odluke, u stvari, moraju uzimati u obzir prisutnost mora i rijeka, planinskih lanaca i pustinja. Svi su vođe ograničeni geografijom, njihove izbore sužavaju zemljopisna obilježja.
Kako to da moć Kine i dalje raste? Zašto se Europa nikada neće doista ujediniti? Zašto se Putin doima opsjednutim Krimom? Zašto je Sjedinjenim Američkim Državama bilo suđeno da postanu svjetska velesila? Odgovori na ova i mnoga druga pitanja, sadržani su u deset zemljopisnih karata, pomno odabranih za ovu knjigu, koje opisuju svijet od Rusije do Latinske Amerike, od Bliskog istoka do Afrike, od Europe do Koreje.
O čemu se radi? Evo uvodne riječi povjesničara Tvrtka Jakovine: "Rusija je najveća slavenska zemlja, površinom i najveća svjetska država. Povremeno je Rusija značajno utjecala na odnose u cijelom svijetu. U nekim razdobljima osjetili su je samo u bližem susjedstvu, ali uvijek je imala mogućnost pretvoriti se u supersilu.
Hrvatska povijest u posljednjem desetljeću Austro-Ugarske Monarhije ne može se razumjeti ukoliko se ne razumije poraz Rusije u ratu s Japanom 1905. godine. Knjiga Roberta Servicea prvi je pregled povijesti Ruskog Carstva, Sovjetskog Saveza i Ruske Federacije na hrvatskom jeziku. Ovo je važna, uravnotežena i zanimljiva studija koja objašnjava Putina, ali i svjetsku povijest 20. i 21. stoljeća."
Timothy Snyder, cijenjeni američki povjesničar i autor hvaljene knjige O tiraniji (Naklada Ljevak, 2017.), u svojoj novoj knjizi nastavlja ondje gdje je stao s prethodnom. Na završetku hladnoga rata općenito se smatralo da je pobjeda (liberalne) demokracije apsolutna. Analitičari su govorili o kraju povijesti, uvjereni u mirnu i globaliziranu budućnost. Ali sad znamo da je to bilo preuranjeno. Autoritarni oblik vladavine prvo se vratio u Rusiju, gdje je Putin stvorio oligarhijski politički sustav koji počiva na iluzijama i represiji.
Tijekom posljednjih nekoliko godina taj se oblik vlasti počeo polagano širiti s istoka na zapad, zahvaljujući plamenu nacionalizma koji obuzima Europu, potpomognut ruskom propagandom i kibernetičkim ratovanjem. U ovome vizionarskom i aktualnom djelu, autor pokazuje da Rusija djeluje unutar Zapada kako bi uništila demokraciju – potporom krajnjoj desnici u Europskoj uniji, napadom na Ukrajinu 2014. i vojnim prisvajanjem Krima – te trezveno propituje utjecaj Moskve na politički uspon Donalda Trumpa i referendum o Brexitu.
Drugi dio autorova nastojanja da u dva toma obuhvati šaroliku i kompleksnu povijest Europe u 20. stoljeću. Svjestan brojnih silnica koje oblikuju današnju stvarnost, autor nas vodi kroz ključne događaje i trendove druge polovine stoljeća te nepristranošću vraća na ono što se doista dogodilo.
Prošlo se stoljeće pokazuje kao jedno od najburnijih u povijesti, što zbog naglog uspona tehnologije, što zbog uzleta snažnih ideologija koje potvrđuju tezu Yuvala Hararija da se razvoj (ili degradacija, ovisi o vašem stajalištu) društva zasniva na idejama te vodstvu karizmatičnih ličnosti različitih kultura.