Steven Spielberg (rođen 18. prosinca 1946. u Cincinnatiju) jedan je od najutjecajnijih i najuspješnijih filmskih redatelja i producenata u povijesti Hollywooda. Smatra se ključnom figurom tzv. Novog Hollywooda, a njegov rad oblikovao je moderni blockbuster jednako kao i ozbiljnu autorsku dramu.
Svjetsku slavu stekao je sredinom 1970-ih filmom "Ralje" (Jaws), koji je praktički definirao ljetni kino-hit. Uslijedili su klasici popularne kulture poput "Bliskih susreta treće vrste", serijala "Indiana Jones", "E.T.", "Jurski park" i "Spašavanje vojnika Ryana". Spielberg ima rijetku sposobnost da podjednako uspješno radi spektakl, obiteljski film i ratnu dramu.
Posebno mjesto u njegovoj karijeri zauzima "Schindlerova lista" (1993.), film o Holokaustu koji mu je donio Oscare za režiju i najbolji film te potvrdio njegov status ozbiljnog autora, a ne samo majstora zabave. Kasnije se često vraćao povijesnim i političkim temama, primjerice u filmovima "Munich", "Lincoln" i "The Post".
Osnivač je studija DreamWorks i dugogodišnji producent brojnih uspješnih filmova i serija. Spielberg je višestruki dobitnik Oscara, BAFTA-a i Zlatnih globusa, a njegov utjecaj na filmsku industriju mjeri se desetljećima - i dalje aktivno režira i producira, ostajući relevantan i u novom filmskom dobu.
Spielberg je autor koji je promijenio način na koji svijet gleda kino. Prije njega, veliki studiji nisu razmišljali o filmu kao o globalnom događaju koji istovremeno puni kina, stvara pop-kulturu i mijenja navike publike. Nakon "Ralja" iz 1975. sve se to promijenilo. Taj film nije bio samo hit, nego i početak ere blockbustera - ljetnih filmova koji dominiraju kinima, marketingom i medijima.
Ono što Spielberga izdvaja od drugih komercijalno uspješnih redatelja jest njegova emocionalna preciznost. Gotovo svaki njegov film, bez obzira radi li se o dinosaurusima, izvanzemaljcima ili Drugom svjetskom ratu, u središtu ima ljudski odnos: dijete koje traži dom, obitelj koja se raspada, običnog čovjeka bačenog u povijesni kaos. Kritičari često ističu da je Spielberg "redatelj čuđenja" - netko tko kamerom bilježi trenutak kad lik prvi put vidi nešto veće od sebe, a publika to vidi zajedno s njim.
Zanimljivo je i to da je dugo bio podcjenjivan kao ozbiljan autor. Tek sa "Schindlerovom listom" prestao je biti "onaj koji snima zabavne filmove" i postao redatelj kojeg se ozbiljno uspoređuje s najvećima u povijesti kinematografije. Taj film nije bio samo umjetnički uspjeh, nego i osobni projekt - Spielberg je Židov, a godinama je oklijevao snimiti film o Holokaustu jer je smatrao da još nije spreman.
Osim režije, njegov utjecaj vidi se i iza kamere. Kao producent i osnivač DreamWorksa, pomogao je karijere brojnih redatelja i glumaca te sudjelovao u stvaranju filmova koji nose njegov prepoznatljiv pečat, čak i kada ih nije osobno režirao. Mnogi današnji hollywoodski autori otvoreno govore da su se počeli baviti filmom upravo zbog Spielberga.
U 21. stoljeću, dok su mnogi njegovi suvremenici nestali ili se povukli, Spielberg je ostao relevantan. Snima filmove o politici, novinarstvu, povijesti i suvremenim traumama, ali i dalje povremeno pokazuje da nitko ne razumije čisto filmsko pripovijedanje bolje od njega.
"Ralje" (1975.)
Film koji je praktički izmislio moderni blockbuster. Agresivna televizijska kampanja, široka distribucija i ideja da jedan film može "pojesti" cijelo ljeto krenuli su upravo ovdje. Nakon "Ralja" Hollywood više nikad nije razmišljao isto o velikim hitovima.
"E.T." (1982.)
Pokazao je da film može biti istovremeno ogroman komercijalni hit i intimna, emotivna priča. "E.T." je promijenio način na koji se obiteljski i SF filmovi rade – više srca, manje hladne spektakularnosti.
"Indiana Jones i otimači izgubljenog kovčega" (1981.)
Vratio je duh klasične pustolovine u moderno kino i postavio standard za akcijske filmove sljedećih desetljeća. Brzina, humor i jasna narativna struktura postali su uzor cijeloj industriji.
"Jurski park" (1993.)
Ovo je trenutak kada su digitalni efekti prestali biti trik, a postali temelj blockbustera. Film je uvjerio Hollywood da CGI može nositi cijelu priču i promijenio način na koji se spektakl planira i snima.
"Schindlerova lista" (1993.)
Dokaz da redatelj blockbustera može snimiti film o Holokaustu koji je i umjetnički i povijesno relevantan. Nakon ovog filma, studiji su ozbiljnije počeli ulagati u teške, povijesne teme s velikim autorima.