ORAŠASTI plodovi jedna su od najpodcjenjenijih kategorija hrane. Mali, ali moćni, prepuni su zdravih masti, proteina i vlakana. Izvrstan su dodatak salatama, juhama, jogurtu, a mogu se jesti i sami kao međuobrok. Mnogo je razloga da se prepustite uživanju u orašastim plodovima, a mi navodimo nekoliko njih.
Posljednjih godina istraživači su uspjeli povezati prehranu i raspoloženje. Pokazalo se da modificirana mediteranska prehrana može ublažiti simptome depresije. Jedna porcija orašastih plodova dnevno uključena je u intervencijsku skupinu koja je na kraju pokazala značajno blaže simptome depresije.
Druga studija proučavala je ulogu prehrane u depresiji među mladim odraslim osobama. Za ovu studiju sudionicima je rečeno da konzumiraju dvije do tri žlice orašastih plodova i sjemenki dnevno. Slično prethodnoj studiji, i ova je pokazala poboljšanje.
Mnogo je razloga zašto orašasti plodovi mogu poboljšati raspoloženje. Dvije od njih uključuju profil aminokiselina orašastih plodova koji su korisni za mozak, kao i omega-3 masne kiseline koje su neuroprotektivne.
Ako planirate pojesti jogurt ili juhu od povrća, već znate da ćete brzo osjetiti glad. Šaka orašastih plodova dodana ovakvim jelima poboljšat će okus, ali i pojačati sitost.
Konzumacija orašastih plodova povezana je s nižim markerima upale. Orašasti plodovi, osobito bademi, bogati su vitaminom E. Jedna porcija badema osigurava oko 47 posto preporučenog dnevnog unosa. Vitamin E djeluje kao antioksidans i štiti stanice od oksidativnog stresa što zauzvrat pomaže u smanjenju upale.
Prehrana zdrava za srce uključuje više namirnica bogatih mononezasićenim i polinezasićenim mastima. Orašasti plodovi su bogati i jednim i drugim i posebno su dobar izvor višestruko nezasićenih masti poznatih kao omega-3 masne kiseline.
Jedan od načina za smanjenje visokih razina triglicerida koji su faktor rizika za srčane događaje je povećanje unosa omega-3 masti. Osim toga, konzumiranje ovih vrsta zdravijih masti povezano je s višim razinama HDL kolesterola i nižim razinama LDL kolesterola.
Na šećer u krvi utječe količina proteina, masti, vlakana i ugljikohidrata prisutnih u hrani. Pojedite sočnu jabuku samu za užinu i vjerojatno ćete opet biti gladni za 30 minuta, a možda ćete čak i osjetiti želju za šećerom ili pad energije.
Jabuka sama po sebi je uglavnom ugljikohidrat koji će povećati, a zatim brzo smanjiti razinu šećera u krvi. Ali ako je uparite sa šakom orašastih plodova ili maslaca od orašastih plodova, imat ćete manji skok šećera u krvi, kao i pad.