Vodeći europski kardiolozi objavili su nove prehrambene preporuke za srčane bolesnike, ističući da im treba savjetovati da prednost daju kuhanju kod kuće kako bi izbjegli ultraprerađenu hranu. Liječnici također naglašavaju važnost sporijeg jedenja i izbjegavanja kasnih večernjih obroka
Novi pristup prehrani srčanih bolesnika
U novoj kliničkoj izjavi Europskog kardiološkog društva (ESC) navodi se da je ultraprerađena hrana "postala značajan javnozdravstveni problem" te se povezuje s povećanim rizikom od pretilosti, dijabetesa tipa 2 i visokog krvnog tlaka. U dokumentu se ističe da su brojne studije pokazale kako je konzumacija takve hrane "povezana s povećanim kardiovaskularnim rizikom, često neovisno o ukupnoj kvaliteti prehrane". Autori, međutim, priznaju da štetnost ultraprerađene hrane nije prepoznata u trenutnim prehrambenim savjetima koji se daju u kardiološkim klinikama.
"Trenutačno prehrambeno savjetovanje u kliničkoj praksi često zanemaruje mogući štetan utjecaj ultraprerađene hrane, zbog čega pacijenti ne dobivaju sveobuhvatne prehrambene smjernice", stoji u izjavi.
Praktični savjeti za liječnike i pacijente
Kako bi pomogli pacijentima, ponudili su nekoliko praktičnih savjeta. Liječnici bi trebali poticati pacijente da više kuhaju kod kuće, da jedu sporije i da izbjegavaju obroke kasno navečer. "Kardiolozi mogu poticati pacijente da češće kuhaju kod kuće, raspitujući se o njihovim trenutnim navikama kuhanja i pružajući im jednostavne resurse za planiranje obroka ili ih upućujući na nutricionističke usluge", navodi se u smjernicama.
"Savjetujte pacijentima da daju prednost hrani bogatoj vlaknima, minimalno prerađenim namirnicama te da prakticiraju sporije, svjesno jedenje kako bi pojačali osjećaj sitosti i smanjili prejedanje ultraprerađenom hranom", dodaju.
U izjavi, objavljenoj u časopisu European Heart Journal, također se preporučuje razgovor s pacijentima o "potencijalnim prednostima izbjegavanja kasnih obroka i uspostavljanja redovitih obrazaca prehrane kako bi se podržala ukupna kvaliteta prehrane". Liječnici bi se trebali usredotočiti i na savjetovanje protiv specifičnih ultraprerađenih proizvoda, uključujući zaslađena pića, pakirane grickalice i prerađeno meso.
Rizik koji se više ne smije zanemarivati
Jedna od vodećih autorica rada, profesorica Luigina Guasti sa Sveučilišta Insubria u Italiji, pojasnila je pozadinu novih smjernica. "Ultraprerađena hrana, napravljena od industrijskih sastojaka i aditiva, uvelike je zamijenila tradicionalnu prehranu. Istraživanja upućuju na to da su te namirnice povezane s nekoliko čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti, poput pretilosti, dijabetesa i visokog krvnog tlaka, te s rizikom od razvoja i smrti od srčanih bolesti. Međutim, ti dokazi još nisu ušli u savjete koje dajemo pacijentima o zdravoj prehrani", izjavila je.
"Nadamo se da će ova izjava Europskog kardiološkog društva pomoći liječnicima da prepoznaju ultraprerađenu hranu kao potencijalni čimbenik rizika i pruže jasne smjernice svojim pacijentima o ograničavanju unosa takve hrane kako bi se spriječili kardiovaskularni rizici, bolesti i smrt", zaključila je Guasti.
Potrebna je i podrška sustava
Komentirajući nove preporuke, Tracy Parker, viša dijetetičarka u Britanskoj zakladi za srce (BHF), kazala je kako one potvrđuju sve veći broj dokaza o štetnosti takve prehrane. "Ova izjava potvrđuje značajan skup dokaza koji pokazuju da je prehrana bogata ultraprerađenom hranom povezana s povećanim rizikom od srčanih i krvožilnih bolesti. Iako je većina trenutnih istraživanja opservacijska, dosljednost nalaza u mnogim studijama jača naše razumijevanje veze između konzumacije ultraprerađene hrane i kardiovaskularnog rizika", rekla je.
"Dobar početak je smanjenje unosa namirnica poput kolača, keksa i gotovih grickalica te češće kuhanje obroka od temeljnih namirnica - koraci za koje već znamo da mogu pomoći u poboljšanju kvalitete prehrane i podržati bolje zdravlje srca. No, djelovanje pojedinca ima svoje granice. Potrebno nam je okruženje koje zdraviji izbor čini lakšim izborom. To znači korištenje vladinih politika, poput Standarda zdrave hrane objavljenih prošle godine, za poboljšanje pristupa proizvodima koji su manje prerađeni i imaju niži udio soli i šećera", poručila je Parker.