Kardiovaskularne bolesti u Hrvatskoj već desetljećima drže prvo mjesto na listi uzroka smrtnosti. U 2023. godini, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), od ovih je bolesti umrlo 19.937 osoba, što čini 38.8 % ukupnog broja umrlih. Analiza pokazuje da su žene posebno pogođene – kardiovaskularne bolesti bile su uzrok smrti za 43.2% žena (11.096), dok je 34.5% muškaraca (8839) umrlo zbog istih razloga.
Iako posljednjih 20 godina u Hrvatskoj bilježimo smanjenje smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, one su i dalje vodeći uzrok prijevremenih smrti – čak 23% svih smrtnih slučajeva prije 65. godine života povezano je s ovim bolestima. U usporedbi sa zemljama Europske unije, Hrvatska se s prosjekom od 601.3 umrlih na 100.000 stanovnika nalazi iznad prosjeka EU-a.
Iako većina ljudi zna znakove srčanog udara, poput boli u prsima, otežanog disanja, nepravilnog srčanog ritma i umora, postoje i neki manje poznati znakovi nadolazećeg srčanog udara.
Jeste li primijetili da su vam nokti postali deblji i širi? To se stanje događa jer oksigenirana krv ne dopire do prstiju.
Možda niste znali, ali oko 45% osoba starijih od 40 godina ima sivi prsten oko šarenice, a taj postotak raste na 70% kod ljudi starijih od 60 godina. Ovaj znak može ukazivati na previsoke razine kolesterola – masne tvari koja može začepljivati krvne žile i povećavati rizik od koronarne bolesti srca.
Dr. Bhavini Shah za Daily Mail upozorava da natečenost nogu nije samo estetski problem. Kada srce nije dovoljno snažno da učinkovito pumpa krv, tekućina se nakuplja u venama i tkivima nogu i stopala. Iako je ovaj simptom važan, samo 46 % ljudi prepoznaje njegovu povezanost sa srčanim bolestima.
Dr. Shah naglašava da promjene u životnom stilu mogu značajno pomoći u prevenciji srčanih bolesti. Prvo, smanjenje konzumacije masne hrane može ne samo smanjiti rizik od koronarne bolesti već i pomoći u snižavanju krvnog tlaka i kolesterola. Preporučuje se prehrana s mnogo vlakana i niskim udjelom masnoća. Uključite barem pet porcija voća i povrća dnevno, uz cjelovite žitarice poput zobi, raži i smeđe riže.
Uz to, ograničite unos soli i zasićenih masnoća. Preporučeni dnevni unos soli jest najviše 6 grama, a izbjegavanje zasićenih masnoća važno je jer one mogu povisiti razinu kolesterola. Važno je i biti aktivan jer redovita tjelesna aktivnost može smanjiti rizik od srčanih bolesti za čak 35%.
Na kraju, dobro je i prestati pušiti i ograničiti konzumaciju alkohola. Pušenje oštećuje sluznicu arterija, uključujući i koronarne arterije, a konzumacija alkohola u prevelikim količinama može povećati rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.