Iako su i losos i piletina popularan izbor na tanjurima diljem svijeta te izvrsni izvori proteina, vitamina i minerala, njihovi nutritivni profili nude različite prednosti za zdravlje. Ovisno o vašim ciljevima - bilo da je riječ o izgradnji mišića, jačanju srca ili općem zdravlju - jedan bi mogao biti bolji izbor od drugog, piše Health.com.
Glavni adut lososa su omega-3 masne kiseline. Ove kiseline, poput EPA i DHA, ključne su za funkciju mozga te zdravlje očiju i srca. Filet uzgojenog atlantskog lososa od oko 85 grama sadrži otprilike 1,24 grama DHA i 0,59 grama EPA. Divlji losos ima nešto manje omega-3 masnih kiselina, ali i dalje predstavlja izvrstan izvor. Samo jedna porcija lososa može zadovoljiti preporučeni unos, a Američka udruga za srce savjetuje konzumaciju dvije porcije masne ribe tjedno za optimalno zdravlje.
I piletina i losos su takozvani potpuni proteini, što znači da sadrže sve esencijalne aminokiseline potrebne tijelu za normalno funkcioniranje i izgradnju mišića. Piletina, međutim, sadrži više proteina i manje masti od lososa. Porcija od 100 grama pilećih prsa bez kože i kostiju nudi oko 31 gram proteina i manje od 4 grama ukupne masti.
Pileća prsa sadrže i vrlo malo zasićenih masti, čiji smanjeni unos pomaže u izbjegavanju visokog LDL ("lošeg") kolesterola. Važno je napomenuti da tamno pileće meso, poput bataka, može sadržavati više zasićenih masti.
Obje namirnice sadrže važne vitamine B skupine. Losos je bogatiji vitaminom B12, ključnim za stvaranje crvenih krvnih stanica, dok piletina ima više niacina (B3) i vitamina B6, koji pomažu u pretvaranju hrane u energiju. I piletina i losos dobri su izvori selena i fosfora.
Selen je važan za rad štitnjače i imunitet, a fosfor za zdravlje kostiju i zuba. Ipak, losos sadrži znatno više selena, osiguravajući oko 75% preporučene dnevne vrijednosti u usporedbi s 50% kod piletine.
Za razliku od piletine, losos je dobar izvor vitamina D, koji je važan za apsorpciju kalcija, zdravlje kostiju i imunološku funkciju. Divlji losos također sadrži antioksidans astaksantin, koji mu daje karakterističnu ružičastu boju i može imati protuupalne učinke. Obje namirnice sadrže kolin, nutrijent potreban za funkciju mozga, no losos ga nudi u nešto većoj količini.
Kada se pogleda nutritivna vrijednost na 100 grama, razlike postaju očitije. Pileća prsa bez kože i kostiju imaju oko 165 kalorija, 31 gram proteina i manje od 4 grama masti.
S druge strane, uzgojeni atlantski losos ima oko 206 kalorija, 22 grama proteina, ali i 12 grama masti, od kojih je većina korisna za srce. Losos također sadrži znatno više vitamina D i B12, dok piletina prednjači u niacinu (vitamin B3).