U okruženjima gdje se traže vrhunski rezultati, mentalna otpornost smatra se ključnom prednošću. Neuroznanstvenica Daya Grant, koja je ujedno majka dvoje djece i bavi se sportom, ističe kako mentalna snaga ne dolazi samo iz napornog rada.
"Sva ta iskustva naučila su me da se oštar um ne može postići isključivo napornim radom", rekla je za CNBC. Dodaje kako se mentalna otpornost gradi kroz sljedeće jednostavne, svakodnevne navike koje se dosljedno ponavljaju.
Grant naglašava važnost nestrukturiranog vremena, koje mnogi zanemaruju iako ima velik utjecaj na mentalnu jasnoću. "Svaki dan nastojim osigurati 'prazan prostor' u kojem jednostavno sjedim i promatram okolinu", ističe. Takve kratke pauze pomažu u smanjenju mentalnog opterećenja i obnavljanju energije. Upravo u tim trenucima često dolaze nove ideje i bolji fokus.
Ponovno uvođenje aktivnosti poput sviranja instrumenta i slaganja zagonetki može imati pozitivan učinak na mozak. "Iskreno uživam u tim hobijima jer me povezuju s djetetom i donose kognitivne koristi", navodi neuroznanstvenica. Ove aktivnosti potiču pamćenje, koncentraciju i motoričke sposobnosti. Istovremeno pružaju i opuštanje te mentalnu stimulaciju.
Grant ističe da su prijelazi između obaveza važni za održavanje fokusa i ravnoteže. "Kada zastanem i odvojim vrijeme za kratki ritual prije rada, dan započinjem smirenije i koncentriranije", podijelila je. Kratke rutine poput pisanja, disanja ili ispijanja čaja pomažu u mentalnom resetiranju. Takvi prijelazi smanjuju stres i povećavaju učinkovitost.
Redovito kretanje i meditacija čine osnovu njezine rutine. "Kada preskočim bilo koju od tih navika, odmah primijetim pad fokusa i porast stresa", rekla je. Tjelovježba poboljšava pamćenje i koncentraciju, dok meditacija smanjuje mentalni umor. Kombinacija ovih praksi doprinosi stabilnijem i otpornijem umu.
Pisanje nekoliko minuta dnevno pomaže u organizaciji misli i smanjenju mentalnog opterećenja. "Pisanje mi pomaže osloboditi prostor u glavi i potaknuti kreativnost", kaže Grant. Zapisivanje ideja i briga omogućuje jasnije razmišljanje. Time se smanjuje količina informacija koje opterećuju radno pamćenje.
Ova tehnika disanja koristi se za povećanje budnosti i smanjenje umora. Neuroznanstvenica ističe: "Prakticiram je kad osjetim pad mentalnih performansi i treba mi brzi reset." Tehnika se izvodi tako da naizmjenično zatvaramo jednu pa drugu nosnicu (prstom) i polako udišemo i izdišemo. Može pomoći u boljoj koncentraciji i regulaciji stresa.
Grant naglašava da nijedna od ovih navika nije komplicirana, ali zahtijeva dosljednost. "Ne moram ih izvoditi savršeno, ključ je u tome da ih redovito prakticiram", napominje. Ističe kako pretjerano forsiranje može dovesti do iscrpljenosti.