DANAS je blagdan Svetog Nikole, a ovaj smo put odlučili istražiti kako se nekoć ovaj dan obilježavao. Ako niste upoznati s pričom kako je do ovog blagdana i tradicije darivanja djece uopće došlo - radi se o stvarnom čovjeku, biskupu iz Mire (današnja Turska). Živio je u 4. stoljeću, a bio je poznat po svojoj velikodušnosti, brizi za siromašne i brojnim čudima koja mu pripisuju.
Najpoznatija legenda o njemu govori kako je pomogao siromašnom čovjeku s tri kćeri, koji nije imao novca za njihove miraze. Nikola je u tajnosti ubacio vrećice zlata kroz prozor (ili dimnjak) kako bi djevojke mogle imati dostojanstvenu udaju. Priča simbolizira njegovu ulogu zaštitnika siromašnih, ali i darivatelja. Nakon smrti proglašen je svecem, a njegov se blagdan počeo obilježavati 6. prosinca kao dan darežljivosti.
Prije nekoliko stotina godina, na ovaj su se dan tradicionalno pripremale jednostavne i skromne slastice, prilagođene sezonskim namirnicama i mogućnostima obitelji. Kako blagdan Svetog Nikole pada u adventsko vrijeme, kada je nekoć vladala doza umjerenosti, u domaćinstvima su se pripremali kolači koji su se radili od osnovnih sastojaka, poput brašna, meda, orašastih plodova i suhog voća.
Paprenjaci su tradicionalni hrvatski keksi s medom i crnim paprom. Oduvijek su se radili u zimsko i vrijeme Božića, a originalno su bili četvrtasti. Danas se rade i ukrašavaju u raznim oblicima. Recept je ovdje.
Ako neka slastica ima pravi okus zime, to su sigurno medenjaci. Iako postoje razne kupovne varijante, jednom kada napravite svoje - oduševit će vas. Meki, sočni, aromatični, a jednostavni za napraviti. Mi ih radimo prema ovom receptu.
Premda su orehnjače i makovnjače danas više povezane s Božićem, u nekim su ih krajevima pripremali već za Svetog Nikolu. Tradicionalno su bile dio svih većih obiteljskih blagdana. Imamo provjeren recept za oboje, pronađite ga ovdje.
Djeci su se u čizmice često stavljali suhi plodovi poput smokava, šljiva ili oraha, a od njih su se izrađivale i jednostavne slastice - poput kocki od oraha. Naravno, ovaj je kolač bogatiji nego što se to nekoć radilo, ali možemo se složiti da podsjeća na neka prošla vremena. Recept pronađite ovdje.
U nekim krajevima kontinentalne Hrvatske, osobito među imućnijim obiteljima, radili su se kuglofi od kvasnog tijesta, često s grožđicama ili orasima. Simbolizirali su obilje, a recept za jedan takav jednostavan kuglof pronađite ovdje.