DA PAPIGE oponašaju ljudski govor i čak mogu naučiti određeni broj riječi ljudskog jezika, odavna je poznato. Ta sposobnost definitivno je jedan od glavnih razloga zbog kojih ih veliki broj ljudi drži kao kućne ljubimce. Uz papigu koja može razgovarati s vama, nikada niste usamljeni. Naravno, svakako napominjemo da ptice samo oponašaju ono što čuju, bez osobitog razumijevanja. No, jeste li znali da i neke druge vrste ptica mogu oponašati ljudski govor?
Češljugari, australijske svrake, lirašice, vrtlarice i vrane također su vrlo vješte u oponašanju ljudskih glasova. Ptice se glasaju na različite načine, pa i oponašajući ljude iz šarolikih razloga. Svojim glasovima pokazuju svoju kvalitetu potencijalnim partnerima, upozoravaju jedna drugu na moguću opasnost i blizinu grabežljivca, pozdravljaju se i signaliziraju prepoznavanje. Glasanje ptica složeno je ponašanje koje proizlazi iz genetike i učenja.
Postoje ptice koje oponašaju članove svog jata, svoje roditelje ili zvukove iz drugih izvora. Europski češljugari, naime, "kradu" vokalne elemente drugih vrsta i uključuju ih u svoj pjev. Ponekad su to automobilski alarmi ili ljudski govor. Činjenica da su papige na glasu kao ptice koje najbolje oponašaju ljudski govor zapravo je zasnovana na tome da su najčešći ljubimci pa imaju najviše prilika čuti ga, piše Discover Wildlife.
Još jedna zanimljivost svakako jest to da prema Ellen Husain, režiserki dokumentaraca o divljini, životinje imaju naglaske baš kao i ljudi. Postoje regionalne varijacije u pjevu ptica ovisno o tome na kojem staništu žive. Primjerice, u Velikoj Britaniji zabilježene su razlike u pjevu raznih malih ptica kao što su zebe, crnoglave sjenice i strnadice.
Njihovi pjevovi imaju različite tonove i visine, ovisno o tome gdje žive. U Londonu su zabilježene posebne divlje patke s oštrijim glasanjem od onih u Cornwallu. Pretpostavlja se da bi ovo mogla biti neka vrsta prilagodbe glasnom gradskom životu na koji su navikle.