NAKON što je njezina kujica Gita uginula 30. lipnja na Mljetu Velinka Buljan kontaktirala je policiju jer tvrdi da riječ o trovanju. Kaže da je Gita uginula 10 do 12 minuta nakon što je pojela otrov zasad nepoznatog porijekla, kao i da se na Mljetu sustavno truju psi i mačke.
Naime, prema riječima mještana, uginulo je desetak mačaka i dva psa, a Policijska uprava dubrovačko-neretvanska potvrdila nam je da provodi kriminalističko istraživanje.
"Nakon obje zaprimljene dojave policija je izašla na mjesto događaja i provela obavijesne razgovore s osobama koje bi mogle imati možebitna saznanja o mogućim trovanjima", kažu pa ističu da u ovakvim slučajevima teret dokazivanja otežava činjenica da policija mora neosporno dokazati namjeru osobe koja je ostavila tvar ili otrov na određenom mjestu s ciljem usmrćivanja životinje.
O svakom slučaju mogućeg trovanja životinja policija obavještava nadležnu veterinarsku inspekciju radi poduzimanja mjera iz njezine nadležnosti.
Vlasnici otrovanih životinja žale se na nefunkcioniranje procesuiranja zločina na terenu
Buljan je kontaktirala i udrugu Biom, iz koje kažu da svakako treba pokušati pokrenuti istragu i stati na kraj ovakvim događajima.
"U sklopu Balkan Detox LIFE projekta želimo ukazati na razmjere problema koje trovanje ima na bioraznolikost. Budući da je riječ o kaznenom djelu kroz projektne aktivnosti potičemo državne institucije u svim državama partnerima na Balkanu na procesuiranje ovih zakonski kažnjivih djela", napominje Nera Fabijanić, stručna suradnica za zaštitu prirode u udruzi Biom.
Prakse trovanja nisu ograničene samo na divlje životinje nego su na meti i kućni ljubimci.
"Budući da prepoznajemo povezanost slučajeva trovanja divljih i domaćih životinja, udrugu Biom povremeno kontaktiraju vlasnici pasa ili mačaka koje je snašla ova nesretna sudbina te se žale na nefunkcioniranje procesuiranja zločina na terenu", dodaju te pojašnjavaju postupak u slučaju sumnje na to da je životinja otrovana.
Nezakonita trovanja teško je kontrolirati i spriječiti
O svakom slučaju trovanja potrebno je informirati policiju jer se radi o kaznenom djelu koje je u nadležnosti policije. Pritom treba napomenuti da amaterske istrage građana nisu valjane na sudu i takvim pristupom se ne može ništa konstruktivno ostvariti. Trovanje životinja zabranjeno je Zakonom o zaštiti životinja (čl. 4, st. 2, tč. 14), a propisana kazna za fizičke osobe je od 10 do 15 tisuća kuna. Također, trovanje je kažnjivo i Kaznenim zakonom (čl. 205, st. 1), a predviđena je kazna zatvora do jedne godine.
U suradnji s policijom, treba im omogućiti uvid u mjesto događaja (na kojem, po mogućnosti ništa nije dirano do njihovog dolaska), ukazati im na otrovne mamce ako ste ih pronašli, dati im sve dostupne i točne informacije koje znate, predložiti svjedoke ako postoje i, ako oni zaključe da je potrebno, predati im svog otrovanog ljubimca radi provedbe daljnje obdukcije i toksikologije.
"Nezakonita trovanja divljih životinja u našem okruženju izuzetno je teško kontrolirati i spriječiti jer se otrovne tvari mogu lako nabaviti i iskoristiti, što počinitelje potiče na ovu vrlo štetnu i ilegalnu metodu ubijanja životinja. Trovanje tiho ubija životinje, jer iznimno male količine mogu uzrokovati veliku smrtnost, a ukupno se svega oko 20 posto incidenata zabilježi ili prijavi", poručili su iz Bioma.