SVAKE godine, 8. rujna, obilježava se Međunarodni dan pismenosti čiji je osnovni cilj upozoriti na problem nepismenosti, koji još uvijek postoji u većem dijelu svijeta. UNESCO upozorava da u svijetu ima oko 775 milijuna nepismenih osoba. Gotovo dvije trećine njih su žene, a većina ih živi u južnoj i istočnoj Aziji i u Africi. Ideja o obilježavanju Međunarodnog dana pismenosti pojavila se u rujnu 1965. godine u Teheranu, na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja, o temi iskorjenjivanja nepismenosti.
Podaci hrvatskog Državnog zavoda za statistiku ukazuju kako je 1991. godine popisom stanovništva u Hrvatskoj utvrđeno tri posto nepismenih. Godine 2001. taj se postotak gotovo prepolovio (1,8 posto). Pretvorimo li postotak u brojeve, riječ je o 69.777 nepismenih osoba 2001. godine. No, gledamo li to s praktične strane, Hrvati se u području pismenosti i nemaju čime previše podičiti.
Prije nekoliko godina, jedan od najpopularnijih Indexovih blogera "Nepismeni", uz pomoć brojnih posjetitelja uspješno je tragao za gramatičkim i sličnim greškama kojima su se iz dana u dan sramotili domaći političari, estradnjaci, ugledne tvrtke i stranke. Svi koji su u hrvatskom reklamnom, estradnom ili općenito javnom prostoru pokazali da ne znaju razlikovati "č" i "ć", imaju problema s malim i velikim slovima, padežima ili sintaksom završili su na njegovom blogu.
Cjenici u kafićima i restoranima na kojima piše "shveps", "vruča čokolada", "sendvić", "capucino" i "lozovaća" , samo su neki od "ulova" dojmljive nepismenosti u Lijepoj Našoj.