Nova teorija o torinskom platnu

Foto: Shutterstock

STOLJEĆIMA torinsko platno stvara razdor među onima koji smatraju da je u pitanju Isusov posmrtni pokrov i onima koji su mišljenja da je sve samo crkvena propaganda, što je glavni razlog da svako malo imamo novu teoriju vezanu za njegov nastanak.

Tako je prošlogodišnjim istraživanjem utvrđeno da bi uistinu u pitanju mogla biti tkanina u koju je bilo omotano tijelo Isusa Krista: platno je tad prošlo tri testa, jedan mehanički i dva kemijska. Korištene su suvremene forenzičke metode, a dobiveni rezultati pokazali su da je ono nastalo u periodu između 300. godine prije Krista do 400.godine nakon Krista.

Potres kao dokaz

A istraživači sa sveučilišta Politecnico di Torino, A. Carpinteri, G. Lacidogna i O. Borla, sad su predstavili teoriju u kojoj tvrde da je moguće da se neutronskim zračenjem do kojeg je došlo zbog potresa u doba Kristove smrti stvorila slika na platnu. U prilog njihovoj teoriji, tvrde, ide povijesna činjenica da Jeruzalem stvarno jest pogodio potres u periodu oko Kristove smrti, odnosno 33. godine.

Njih trojica napravili su eksperiment u kojem su simulirali potres rušeći krhke nakupine stijena te otkrili da je moguće da je pritom došlo do neutronskog zračenja. To je uzrokovalo kemijske reakcije na platnu, formirajući na njemu sliku lica, ali i promjene u razini ugljika - što bi onemogućilo datiranje i pobilo teoriju s Oxforda iz 1988. godine, u kojoj se tvrdi da je platno nastalo u periodu od 1260. do 1390. godine.

Ne postoji razlog zašto bi se osporavalo datiranje ugljikom

Svoju teoriju o potresu u Jeruzalemu oko vremena Isusove smrti znanstvenici su potkrijepili s nekoliko izvora, uključujući grčkog povjesničara Talosa i Matejevo evanđelje, ali i Danteove spise: "Ako povežemo sliku prikazanu na platnu uz čovjeka koji je umro 33. godine poslije Krista, postoje barem tri dokumenta u literaturi koji svjedoče da su se razorni potresi dogodili u to vrijeme", stoji u studiji.

Neki ova njihova otkrića smatraju potvrdom autentičnosti platna, ali s druge strane postoje i oni koji sumnjaju u rezultate istraživanja, ističući da druga datiranja ugljikom iz seizmički aktivnih područja, kao što je primjerice Japan, nisu proglašena netočnima. "Ljudi računaju starost materijala u seizmički aktivnim područjima desetljećima i nitko to nikad nije osporio", kazao je Gordon Cook, profesor geokemije sa Sveučilišta u Glasgowu za LiveScience.

Podsjetimo, papa Benedikt XVI. prije povlačenja u mirovinu odobrio je javno izlaganje platna kao svoj posljednji dar vjernicima.