Foto: Antia Bukljaš/Index/Arhiva Saloona
"UZ NEVIĐENU dreku, pucnjavu i jurnjavu, intervenciju šerifa (sa zvijezdom) i njegovog pomoćnika (bez glave), otvoren je u subotu disco-klub 'Saloon', uređen u stilu divljeg zapada".
Tim je riječima davne 1970. novinar Vjesnika Jovan Hovan najavio otvorenje danas kultnog Saloona koji ovog petka slavi 45 godina postojanja.
Te godine, točnije, 13. veljače (također u petak) vrata kluba otvorili su vlasnici, Dubrovčanin Vlaho Srezović i njegov sugrađanin Albert Papo, ujedno i prvi DJ koji je uz pomoć Ivana Balenta Tratinčice zabavljao gomile mladih koji su pohrlili u klub.
Ana Karić, prva počasna kuma
Međutim, napisi o klubu već su dulje vrijeme u sjeni nemilih događaj povezanih s neriješenim imovinsko pravnim problemima i devastacijom prostora koji je osim provalnika dijelom uništila i vlaga.
"Usprkos prvostupanjskoj dobivenoj sudskoj presudi za smetnju posjeda od strane tvrtke Klokan d.o.o. još nismo u posjedu Saloona. Nastavno čekamo odluku županijskog suda (kao drugostupanjske sudske instance) kako bismo došli u posjed kluba. Do tada ćemo se truditi da Saloon ne bude zaboravljen i njegovat ćemo tradiciju njegova postojanja jer povijest ne može nikako izbrisati", rekao je za Index Maro Srezović i dodao: "Ovo je ujedno i najtužniji rođendan Saloona koji slavimo - točno na isti dan 13. veljače, kada je u petak 1970. godine svečano i otvoren".
Međutim, sudske ćemo zavrzlame ovog puta baciti u drugi plan i pozabaviti se bogatom i uzbudljivom poviješću kluba koji je generacijama posjetitelja pružio nezaboravne trenutke i postao omiljeno izlazište brojnih poznatih i manje poznatih Zagrepčana i turista.
Tog petka 13., prije točno 45 godina, na otvorenju kluba ukazala su se mnoga tada velika imena. Glumica Božidarka Frajt, redatelj Dubravko Pick, manekenka Irena Uhl, tadašnji predsjednik Lokomotive Pero Zlatar, glumac Ratko Buljan, Zdenka Vučković, Vojo Šiljak i mnogi drugi.
Prva počasna kuma kluba bila je legendarna hrvatska glumica Ana Karić koja je, za tu priliku naoružana tomahavkom, uveličala otvorenje.
"Sjećam se oduševljenja Ane Karić načinom na koji je bila primljena i koliko je isticala da je cijelo to iskustvo bilo nezaboravno", govori nam još jedan velikan hrvatskog glumišta Relja Bašić, također jedan od kumova.
Glumci, pjevači, nogometaši, voditelji, novinari...
Tijekom godina, klub je ugostio mnoga velika imena, od braće Petrović, Gorana Ivaniševića, Roberta Prosinečkog i Branka Gračanina, preko glumaca Rade Šerbedžije, Renea Bitorajca i Tarika Filipovića, voditeljice Mirne Berend, novinara Denisa Latina, političara Ive Sanadera, Jadranke Kosor i Milana Bandića, pa sve do glazbenika među kojima su bili i Josipa Lisac, Mišo Kovač, Dino Dvornik, Oliver Dragojević, Tony Cetinski, Gibonni, ali i brojni rokeri poput Davora Gopca, Davorina Bogovića i Vještica ili čak "dancera" poput Ivane Banfić, Ilana Kabilja i skupine E.T. koji su devedesetih žarili i palili klubovima diljem zemlje.
Trener GNK Dinamo Zoran Mamić također je bio jedan od redovnih posjetitelja kluba, a za Index je izjavio: "Radi se o kultnom zagrebačkom klubu na čijim su zabavama odrastale mnoge generacije pa tako i moje društvo. Nemoguće je uopće se sjetiti koliko smo se puta odlično zabavljali u Saloonu; zapravo, možda je bolje i ne sjetiti se svega. Bila su to krasna vremena, sjajne večeri i zabave kojih se uvijek rado sjetim. Saloonu želim sretan rođendan i vjerujem da će se uskoro vratiti ta vremena kada je to bilo neizostavno mjesto svakog izlaska; mlađe zagrebačke generacije zaslužuju doživjeti 'pravi Saloon',zaljubiti se tamo i sve ostalo što čini život mladih ljudi."
Balašević nije mogao u klub
No, to su samo zvijezde s domaće scene, a klub na Tuškancu tijekom godina privukao je i niz poznatih stranaca među kojima su grčki redatelj Costa-Gavras, Alberto Tomba, članovi grupe UB40 (koji su se potukli s fotografom pa su slike tog posjeta iz potpuno razumljivih razloga netragom nestale), John McEnroe, Ingemar Stenmark, a šuškalo se i kako se u klubu pojavio Bono Vox. No, Srezović je priču o posjetu slavnog Irca nazvao najobičnijim tračem.
Bile su tu i zvijezde iz regije kao što su Lepa Brena i njezin suprug, Halid Bešlić, Kemal Monteno, a posebno zanimljiva priča vezana je za nesuđenog posjetitelja Đorđa Balaševića.
Naime, Balašević je početkom osamdesetih vojni rok služio u Hrvatskoj, a upravo u tom periodu njegov veliki hit bio je, između ostalih i svima poznata "Mirka".
"Došao je pred Saloon, ali ga redari zbog uniforme nisu pustili u klub pa je Đole bio prisiljen sjesti pred Saloon dok je unutra udarala 'Mirka'", prepričava nam jednu od brojnih anegdota Srezović.
Diskoklubovi, "loš utjecaj za mladež"
I dok su sedamdesete prošle bez prevelikih problema, osamdesete su kultnom zagrebačkom klubu donijele poteškoću u vidu odluke vlasti da zatvori sve klubove u Jugoslaviji zbog "lošeg utjecaja na mladež". Vlasnici Saloona tom su problemu doskočili tako što su iskoristili rupu u zakonu stvorivši jasan program koji je bio jedan uvjeta da klubovi nastave s radom. Pozornica je niknula preko noći, a otvorena je i kuhinja (klubovi su morali posluživati tople obroke).
Devedesete su, s obzirom na ponudu u gradu Zagrebu koja se u to vrijeme vrtjela oko tek nekoliko podjednako važnih klubova, označile najbolje razdoblje Saloona, a brojni su koncerti privukli velik broj posjetitelja.
Jedna od njih bila je i Bojana Gregorić koja klub pamti kao prvi u koji je izašla, ali i kao mjesto na kojem je njezin brat upoznao svoju buduću suprugu.
"Na moj je nagovor došao u Saloon. Tu večer nije htio izaći, ali bila sam uporna pa je popustio i te večeri upoznao buduću suprug. Saloon je tako kumovao jednom lijepom braku koji traje već 14 godina", otkriva nam Bojana.
"Rock pivo"
Sredinom devedesetih, Saloon je počeo prodavati i vlastito "rock pivo" Ruby Tuesday koje su objeručke prihvatili i brojni rokeri vjerujući kako se radi o pivu koje je daleko kvalitetnije od ostatka ponude.
Međutim, Srezović nam otkriva i simpatičan detalj koji baca novo svjetlo na ovaj nekoć popularan brend.
"Jedna pivovara na skladištu je imala višak piva koje im se izuzetno slabo prodavalo, a mi smo ga po nižoj cijeni odlučili otkupiti, nalijepiti svoju etiketu i prodavati ga kao Ruby Tuesday. Odlično je prolazila i dobivali smo brojne pohvale, ali mnogi nisu znali da je riječ o jednom daleko nepopularnijem pivu", prisjeća se Srezović.
Problematične dvijetisućite
"Zajednički nazivnik Saloona jest da je bio ilustracija društvenog života i klime u Zagrebu. Pokazali su još jednom koliko su napravili za klupsku scenu u Zagrebu i to je samo jedan od dugova koje mu zagrebačka publika mora otplatiti", rekao je uoči tridesete obljetnice kluba pokojni Dražen Vrdoljak.
Te su riječi uvele Saloon u novi milenij, ali radi se o vjerojatno najproblematičnijem razdoblju za klub na Tuškancu.
Naime, osim proboja turbofolka, "pošasti" pred kojom su poklekli mnogi hrvatski klubovi, Saloon se u ovom periodu suočio i sa zakonskim problemima pa su 2011. na godinu dana morali zatvoriti vrata zbog neplaćanja doprinosa.
Naime, oko kluba Saloon već godinama postoje neriješeni imovinsko pravni problemi, a od 2004. godine cijeli predmet našao se na sudu. Valja naglasiti kako je obitelj Srezović došla u posjed Saloona 1970. godine temeljem ugovora s tadašnjim Košarkaškim klubom Lokomotiva, današnjom Cibonom. Klub se godinama dograđivao da bi na kraju bilo izgrađeno gotovo 1000 kvadrata. Pokazalo se bespravnih, a obitelj Srezović krenula je u legalizaciju.
"Zemljište ispod Saloona privatizacijom društvenog vlasništva prešlo je u državno te su pretvorbom Kinematografi postali vlasnici zemlje na vrlo sumnjiv način. Grad Zagreb 2003. kupuje Kinematografe odnosno zemljište ispod Kina Tuškanac i današnje Garaže i zgrade Saloona te time svojata Saloon zbog čega se od 2004. vodi sudski spor oko utvrđivanja vlasništva Zgrade Saloona što je apsurd jer Srezović od 1970. posluje, a grad se pojavljuje tek 2003.", govori nam Srezović i dodaje: "Napominjem da smo pismenim putem molili bivšeg gradonačelnika Bandića za rješavanje problema, no nikada nismo dobili odgovor. Nakon osam godina od kupnje zemljišta mučki smo napadnuti te smo nasilno i bez sudske odluke izbačeni iz Saloona. Tada smo cijeli slučaj prijavili USKOK-u i DORH-u, a nakon puno medijskih objava u vezi kluba, neizravno su potvrđena i brojna kaznena djela koja su se dogodila oko Saloona, a o čemu jasno govori i otvorena istraga DORH-a".
Tužna i zagonetna budućnost
No, uz sve ove sudske peripetije, postavlja se pitanje što dalje i kakva budućnost čeka zagrebački klub.
"Kad uđemo u Saloon kreće novi proces na sudu, utvrđivanje krivca (Grad Zagreb i Cibona) te parnica za odštetu. Nakon što se utvrdi tko je kriv treba odrediti visinu odštete. Ipak je to spomenik kulture koji je u Zagrebačkom leksikonu naveden kao jedan od najstarijih klubova u gradu", govori Srezović i nastavlja: "Sve to može potrajati 2-3 godine, a prema postojećoj računici, mjesečno gubimo 50 tisuća kuna".
Hoće li Saloon nakon natezanja po sudovima ikad vratiti stari sjaj, pokazat će vrijeme, a Srezović zaključuje: "Voljeli bismo da grad pristane na pregovore oko mirnog rješenja ovog velikog nesporazuma i spremni smo pružiti ruku pomirenja. Pred Saloonom je tužna i zagonetna budućnost".