A čini se da čak i smrt ima određeni ritam, jer, ako ste stariji, imate 14 posto više šanse umrijeti na svoj rođendan nego na neki drugi dan u godini, 13 posto više šanse umrijeti nakon što vam se uplati plaća te osim toga najviše šanse umrijeti u kasno prijepodne - oko 11 sati.
Ova posljednja, predviđanja o najčešćoj smrti oko 11 sati ujutro, objavljena su u istraživanju u časopisu Annals of Neurology, a ono se bavilo proučavanjem gena koji utječe na bioritam. Na taj su način Andrew Lim i Clifford Saper uspjeli "proreći" u koje je doba dana najčešće umiranje.
Jedno od najzanimljivijih otkrića vezanih u vrijeme smrti jest svakako uloga tehnologije - ili, točnije, nedostatak tehnologije. Bioritam je fiziološka pojava, ali on se mijenja načinom na koji ljudi žive svoje živote. Kada smo mlađi, nameću nam se rasporedi. Koristimo budilice da nas probude iz sna, koristimo umjetno osvjetljenje kako bismo duže ostali budni i "prevarili" noć.
Takvi životni uvjeti manje zahvaćaju one koji ne trebaju živjeti prema društvenim pravilima (kao što je, primjerice, odlazak na posao) ili - umirovljenike. Kad smo stariji, dakle, možemo se buditi kad želimo, ići spavati kad želimo i općenito udovoljavati "hirovima" svog tijela puno češće nego kad smo mlađi. I upravo ta promjena života mijenja i promjenu načina na koji se umire: bioritmovi osim, primjerice, reguliranja perioda u kojima nam je potreban san, određuju i vrijeme u kojem je najveća mogućnost da ćemo iskusiti velike zdravstvene probleme kao što su srčani ili moždani udar.
To znači da "oslobađanje" od tehnologije, koje dolazi s mirovinom, na kraju može doprinijeti okrutnoj "redovitosti" naše smrti. Saper i Lim kroz svoje su istraživanje ustanovili da postoji jedan određeni gen koji određuje kako svatko od nas doživljava vrijeme. A analize podataka omogućile su im da povežu zaključke i ustanove koji su periodi dana "najpogubniji" za nas, prenosi Yahoo News.