DESET mladih bjeloglavih supova koje su mještani spasili lani te su rehabilitirani u Oporavilištu za bjeloglave supove Beli na Cresu pušteno je u prirodu.
Svaka jedinka vraćena u prirodu ima veliku vrijednost jer su proteklih godina gotovo istrijebljeni s tih područja. Creskim nebom sada lete supovi Histra, Veles, Mokoš, Cres, Fojiška, Krušija, Hana, Andrija, Niko i Saša M.
Otočani, navodi se, imaju velike zasluge u spašavanju supova jer donose pronađene unesrećene mladunce.
Bjeloglavi supovi zakonom su strogo zaštićeni, a kod nas obitavaju samo na Cresu, Plavniku, Krku i Prviću. Ondje se gnijezde, no u potrazi za hranom obilaze šire područje, uključujući otoke Rab i Pag te obalno zaleđe, od istarske Ćićarije do primorskih padina Velebita.
Primorsko-goranska županija niz godina ulaže u rad Centra i Oporavilišta za supove, a u provedbi je i EU projekt kojim će Gorski kotar dobiti Centar za posjetitelje tri velike zvijeri koje obitavaju na tom prostoru.
Bjeloglavi supovi su strvinari te se hrane isključivo uginulim sisavcima. Strpljivim letom, lagano kružeći iznad pašnjaka, vrlo uspješno pronalaze strvinu i sakupljajući se u većem broju brzo i temeljito je ogole do kosti.
Upravo je to jedna od najvažnijih i primarnih uloga supova - oni su tzv. čistači, u ekosustavu sprječavaju ili višestruko umanjuju mogućnost širenja zaraza. Ta činjenica je posebno izražena ondje gdje zbrinjavanje animalnog otpada i strvina ovisi velikim dijelom o supovima i drugim pticama strvinarima.
U priopćenju se navodi da su neki od rehabilitiranih supova opremljeni GPS odašiljačima kako bi se pratilo njihovo kretanje. Korištenje satelitske tehnologije daje izuzetno vrijedne podatke o načinu života supova, kretanjima i migracijama.
Iz centra su naveli primjer supa Kruna, koji je iz Oporavilišta pušten u proljeće 2018., a zimu je proveo na Bliskom istoku - na tromeđi Turske, Sirije i Iraka.
Jedan je trenutačno u francuskoj Provansi, gdje u koloniji boravi već dulje vrijeme pa nije isključeno da se neće vratiti na Kvarner, iako se većina hrvatskih bjeloglavih supova nakon što dosegnu spolnu zrelost, tj. s četiri-pet godina, vraća na kvarnerske otoke radi gniježđenja.