Mentalne sposobnosti sve su važnije u svijetu u kojem automatizacija preuzima velik broj poslova. Prema izvješću Oxford Economics, roboti bi do 2030. mogli zamijeniti više od 20 milijuna radnih mjesta u proizvodnji, dok sve više poslova zahtijeva upravo ono što strojevi teže oponašaju - ljudsko razmišljanje.
Liječnik Akshad Singi, ističe da je zato važnije nego ikad razvijati kognitivne sposobnosti. Prema njegovom objašnjenju, ljudi s visokim kvocijentom inteligencije često izbjegavaju određene svakodnevne navike koje većina radi automatski.
Umjesto da odmah traže gotov odgovor, takvi ljudi pokušavaju sami doći do rješenja i sagledati problem iz više perspektiva. Singi prenosi savjet koji je i sam dobio tijekom školovanja: "Kada rješavate zadatke, nemojte odmah odustati i tražiti rješenje. Razmišljajte, isprobavajte različite pristupe i tek kad iscrpite sve mogućnosti, pogledajte odgovor."
Ideja je da upravo proces razmišljanja potiče razvoj mozga, dok brzo traženje rješenja ne donosi stvarni napredak. Istraživanja American Psychological Association također pokazuju da aktivno povezivanje i organiziranje informacija pomaže boljem učenju i razumijevanju, piše YourTango.
Singi naglašava da ljudi često troše vrijeme na razgovore o drugima i prolaznim događajima, što dugoročno nema vrijednost. U tekstu se citira poznata misao Eleanor Roosevelt: "Veliki umovi raspravljaju o idejama; prosječni o događajima; mali o ljudima."
Tračevi brzo izgube važnost, dok ideje mogu imati dugotrajan utjecaj i razvijati se kroz vrijeme. Upravo zato fokus na ideje, a ne na tuđe živote, može doprinijeti boljem razmišljanju i kreativnosti.
Ljudi često instinktivno odbijaju nepoznato, što je nekada imalo evolucijsku svrhu zaštite. No, danas takav pristup može ograničiti razvoj. Singi objašnjava da prihvaćanje novih iskustava potiče nove načine razmišljanja, dok stalno okretanje poznatom vodi istim obrascima. Istraživanja Association for Psychological Science pokazuju da otvorenost prema novim iskustvima može pozitivno utjecati na mentalno zdravlje i sposobnost prilagodbe.
U svakodnevici mnogi ljudi svaki slobodan trenutak popunjavaju sadržajem, najčešće digitalnim. Singi upozorava da takvo ponašanje smanjuje prostor za kvalitetno razmišljanje. "Razmišljanje ne djeluje produktivno jer nema vidljivog rezultata, ali upravo je ono ključno za razvoj", ističe.
Istraživanje objavljeno u The Journal of Music Therapy pokazuje da čak i jednostavne navike poput slušanja glazbe tijekom rada mogu pomoći koncentraciji, no važno je ostaviti prostor i za fokusirano razmišljanje bez ometanja.