Dok starije generacije s nostalgijom gledaju na povratak obveznog vojnog roka, mladići kojima je ta obveza namijenjena imaju mnogo pitanja i briga. Nedavno je Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ministarstva obrane, gostovao u emisiji ‘Dobro jutro, Hrvatska’ i razjasnio nekoliko ključnih točaka o tome kako će obvezni vojni rok funkcionirati, posebice za one koji planiraju upisati studij.
Tko će biti pozvan?
Jušić je objasnio da neće svi mladići automatski biti pozvani na temeljno vojno osposobljavanje. Od otprilike 18.000 mladića koji se godišnje upisuju u vojnu evidenciju, dio će imati pravo na odgodu zbog studija, prema trenutnim zakonskim rješenjima. Oni koji iskoriste tu odgodu ipak će morati proći obuku unutar određenog roka.
Tko će biti "nulta generacija"?
Jedno od ključnih pitanja je kako odabrati prvu grupu mladića koja će biti pozvana na služenje vojnog roka, tzv. "nulta generacija". Prema trenutnom zakonu, obveznici su mladići od 18 do 27 godina, što predstavlja potencijalnih 200.000 kandidata od 2007. godine do danas. Jušić je naglasio da će biti nužno odlučiti koja će to biti početna generacija, a odluka o tome još uvijek nije donesena.
Lokacije i cilj osposobljavanja
Obuka neće biti dostupna u svim gradovima Hrvatske jer Hrvatska vojska nije prisutna svugdje. To znači da će mladići morati putovati i odvojiti se od svojih domova, što će, prema Jušićevim riječima, biti dio njihovog procesa odrastanja i sazrijevanja. Međutim, svrha obveznog vojnog roka nije samo discipliniranje mladih, već i stjecanje temeljnih vojnih znanja i vještina, kao što su baratanje naoružanjem i razumijevanje vojnih struktura.
Financijska potpora
Trenutno, dragovoljno vojno osposobljavanje financira se s 900 eura po mjesecu, a sličan model nagrađivanja planira se uvesti i za temeljno vojno osposobljavanje. Ipak, prije nego što mladići dobiju pozive, prijedlog mora proći Vladu i predsjednika Republike, a zatim ga Sabor treba usvojiti, što se očekuje početkom 2025. godine.
Dok se rasprave o povratku obveznog vojnog roka nastavljaju, jedno je sigurno: mladići u Hrvatskoj suočeni su s promjenama koje će oblikovati njihov ulazak u odraslu dob. Hoće li ove promjene donijeti željene rezultate i kako će ih prihvatiti oni kojih se najviše tiču, ostaje za vidjeti. No, jedno je jasno – povratak obveznog vojnog roka tema je koja izaziva žestoke reakcije i postavlja mnoga pitanja o budućnosti mladih u Hrvatskoj.