15. siječnja 2001., pokrenuta je Wikipedia, internetska enciklopedija koja će u sljedeća dva i pol desetljeća temeljito promijeniti način na koji svijet traži, dijeli i razumije informacije. Ono što je počelo kao skroman eksperiment dvoje vizionara, Jimmyja Walesa i Larryja Sangera, ubrzo je preraslo u najveću bazu informacija u povijesti čovječanstva, dostupnu svima i besplatno.
Wikipedia je bila radikalna ideja za svoje vrijeme: enciklopediju ne pišu stručnjaci iza zatvorenih vrata, nego zajednica korisnika diljem svijeta. Upravo taj model, temeljen na suradnji, provjeravanju izvora i stalnom ažuriranju, omogućio joj je da postane prva adresa za brze informacije, od pop kulture i politike do znanosti i povijesti.
Danas postoji na stotinama jezika, s desecima milijuna članaka, i neizostavan je dio digitalne kulture. Iako često osporavana, Wikipedia je ostala simbol ideje da znanje treba biti javno dobro, a ne privilegija. U doba društvenih mreža, dezinformacija i clickbait medija, njezin rođendan podsjetnik je na vrijeme kada je internet obećavao nešto plemenitije.
A baš zato što je postala toliko "normalna" u svakodnevici, vrijedi reći i ono manje romantično: Wikipedia ima ozbiljne slabosti koje se ne vide na prvi klik.
Prva je neujednačena pouzdanost. Članci o velikim temama, poznatim osobama ili aktualnim događajima često su solidno uređeni jer ih prati puno očiju. No čim se krene prema nišnim temama, lokalnoj povijesti, manje poznatim autorima ili rubnim područjima, kvaliteta zna drastično pasti.
Neki tekstovi su šturi, zastarjeli ili napisani tako da zvuče uvjerljivo, a zapravo vise na tankim, loše odabranim izvorima. Wikipedia te uči brzini, ali te može i uspavati: lako je zamijeniti uredan format i neutralan ton za činjenicu da je sadržaj stvarno provjeren.
Druga je ranjivost na vandalizam i manipulacije, osobito kad se dogodi nešto kontroverzno. U trenucima breaking newsa, stranice se mogu pretvoriti u bojište: netko ubaci krivu informaciju, netko drugi je obriše, treći doda ispravak bez izvora, četvrti ubaci spin. Većinu vremena sustav se sam ispravi, ali prozor u kojem je netočnost vidljiva može biti dovoljan da se pogreška proširi dalje - pogotovo kad novinari, influenceri ili korisnici društvenih mreža uzmu Wikipediju kao ključnu potvrdu.
Treća, možda i najvažnija, jest sistemska pristranost zajednice. Wikipedia teoretski pripada svima, ali u praksi je piše relativno uzak presjek ljudi, što se vidi u tome tko i što dobiva prostor. Posljedica su poznati problemi: manjak članaka o ženama i manjinskim skupinama, slabija pokrivenost nekih dijelova svijeta, lokalne teme koje nestaju pod "globalno relevantnim" kriterijima, kao i standardi "značajnosti" koji ponekad više odražavaju strukturu medija nego stvarnu kulturnu vrijednost. Ukratko, nije problem samo u tome što netko nešto napiše krivo, nego i u tome što se o nekima uopće ne piše.
Tu su i edit ratovi - uređivački ratovi koji znaju eskalirati oko politike, ratova, identiteta, celebritija i svega što ljudi doživljavaju osobno. U tim slučajevima "neutralnost" postane ideal o kojem se pregovara, a ne stanje koje se postiže. Članak može biti formalno korektan, pun fusnota, ali i dalje sastavljen tako da su neke perspektive potisnute, a neke prenaglašene. Neutralan stil ne znači automatski neutralan sadržaj.
I konačno, Wikipedia ima problem koji je zapravo problem interneta općenito: ljudi je citiraju kao izvor, umjesto da preko nje dođu do izvora. Enciklopedija bi trebala biti polazna točka, mapa s referencama, a ne završna stanica. Kad se taj redoslijed obrne, dobiješ situaciju u kojoj se činjenice "dokazuju" kruženjem istog teksta - Wikipedia citira medij, medij prepisuje Wikipediju, a publika vjeruje jer je "negdje pročitala".