U POTRESU u Turskoj urušila se tvrđava u Gaziantepu stara preko 2200 godina. Splitski avanturist Jurica Galić Juka tvrđavu je posjetio 2021. godine i za Index se prisjetio putovanja u jugoistočni dio Turske. Tad je dronom snimio tvrđavu koja se urušila nakon potresa.
"Jugoistočni dio Turske posjetio sam na proljeće 2021. Tada sam kružno obilazio gradove u potezu Mardin - Sanliurfa - Gaziantep - Diyarbakir - Mardin. Upravo područje koje je sada pogođeno potresom. Putovanje sam nazvao Sjeverna Mezopotamija jer je to područje kolijevka civilizacije i jedno od najstarijih naseljenih mjesta na svijetu, kao i najstarijeg svetišta na svijetu - Gobekli Tepea", priča nam Juka koji je planirao putovanje i u dijelove Sirije koje je noćas pogodio razorni potres.
"Osim katastrofalne ljudske žrtve, ugrožena je i najveća svjetska povijesna baština. Tu su još važni arheološki lokaliteti poput Dare, Harana, Soğmatara, Şuayb Şehria, Kizilkoyuna, Pirina, Nemrut Dağa, Arsemeiae, Zinciriye Medresesie, Eğila, Zeugme i Rumkalea, utvrde u gradovima Şanlıurfi, Mardinu, Gaziantepu te povijesni samostani, džamije, mostovi i zidine poput Diyarbakirskih", govori.
"Neprocjenjiva ljudska i povijesna šteta", zaključio je. Ustupio nam je i fotografije nastale tijekom njegova posjeta tom dijelu Turske koje možete pogledati u galeriji.
Kako ruševine tvrđave izgledaju nakon potresa, možete vidjeti ovdje.
Urušena i kupola izgrađena u 17. stoljeću
"Neki od bedema u istočnom, južnom i jugoistočnom dijelu povijesnog dvorca Gaziantep uništeni su u potresu, ostaci su razbacani po cesti. Željezne ograde oko dvorca bile su razbacane po okolnim pločnicima. Srušio se i potporni zid uz dvorac. Na nekim bedemima uočene su velike pukotine", izvijestila je turska državna novinska agencija Anadolu.
Kupola i istočni zid povijesne džamije Sirvani, koja se nalazi pored dvorca i navodno je izgrađena u 17. stoljeću, također su se djelomično urušili, dodali su.
Prema arheološkim nalazima, dvorac je prvi put sagrađen kao stražarnica u rimskom razdoblju u drugom i trećem stoljeću te se s vremenom proširivao. Svoj sadašnji oblik dobio je za vrijeme vladavine bizantskog cara Justinijana (527.-565.). Nedavno je služio kao panoramski muzej obrane i herojstva Gaziantepa.
Nakon prvog potresa koji je bio jačine 7.8 stupnjeva, do sada je zabilježen niz naknadnih potresa, od kojih je najjači 7.4 stupnjeva po Richteru. U potresima je na području Turske poginulo više od 2000 ljudi.