Možda krađa nije prava riječ. To podrazumijeva protupravno prisvajanje, a AI će samo zamijeniti radnu snagu koja radi najosnovnije stvari. Drugim riječima, ako niste dovoljno zanimljivi i sposobni za stvaranje nečega za što nije potrebna samo sposobnost nego i individualnost, velike su šanse da je razvoj umjetne inteligencije početak vašeg kraja. Kao i mog - pa AI već sad radi pjesme na razini ovog smeća koje se pušta na radiju. O čemu da pišem kad ih zamijeni?
U službi hrvatskog naroda sjeo sam s ChatGPT-jem (ovom novom verzijom, ne plebejskim 3.5 koji možeš naučiti da je 2 + 2 = 5) i postavio mu par pitanja. Prošli smo sve, od planova krađe naših poslova, preko objašnjenja zašto Hrvati još uvijek glasaju za HDZ, pa do ravne Zemlje i Ivana Pernara.
Uživajte i ne zaboravite - već živimo u distopiji, može nam samo biti bolje!
Poštovani ChatGPT, planirate li nam ukrasti poslove?
ChatGPT: Razumijem vašu zabrinutost oko utjecaja tehnologije poput umjetne inteligencije na tržište rada. Chat-GPT, kao i druge AI tehnologije, razvijene su s ciljem asistiranja ljudima u različitim zadacima, uključujući pružanje informacija, generiranje teksta, podršku u učenju, programiranju, i drugim područjima. Cilj nije "ukrasti poslove", već poboljšati produktivnost, efikasnost i pružiti nove mogućnosti za rast i inovacije.
Ipak, razumijemo da tehnološki napredak može donijeti promjene u načinu na koji radimo i koje vještine su tražene na tržištu rada. Neki poslovi mogu postati manje potrebni, dok će drugi poslovi nastati ili se razviti. Važno je da se pojedinci i društva prilagođavaju ovim promjenama, ulažući u obrazovanje i razvoj novih vještina koje će biti relevantne u budućnosti.
U tom kontekstu, AI kao što je Chat-GPT može se smatrati alatom koji može pomoći ljudima da postanu produktivniji i omogućiti im da se usmjere na kreativnije i složenije zadatke koji zahtijevaju ljudsku intuiciju, empatiju i kreativno razmišljanje. Osim toga, umjetna inteligencija može otvoriti nove mogućnosti za poslove u područjima kao što su razvoj AI tehnologija, etika AI, upravljanje podacima, i drugo.
Dakle, umjesto da gledamo na AI kao na prijetnju, korisnije bi bilo razmišljati o tome kako možemo iskoristiti tehnologiju da unaprijedimo svoje vještine i stvorimo nove prilike u budućnosti.
Što će raditi ljudi koji iz bilo kojeg razloga smatraju da je posao sporedni dio života i ne žele raditi ništa kreativnije i složenije, već samo žele odraditi svojih 8 sati i ići odmarati i uživati, npr. u obiteljskom životu?
ChatGPT: Vaše pitanje dotiče važan socijalni i ekonomski izazov koji se pojavljuje s tehnološkim napretkom. Ljudi koji preferiraju jasno odvojeni radni i privatni život, težište stavljaju na poslove s fiksnim radnim satima i manje zahtjevnim zadacima, mogu se naći u teškoj situaciji ako se njihovi poslovi automatiziraju ili promijene zbog tehnološkog napretka.
Za takve osobe, ključno je pronaći ravnotežu između prilagođavanja novim tržišnim zahtjevima i očuvanja željenog načina života. Evo nekoliko mogućih pristupa:
Prilagodba i prekvalifikacija: Iako se može činiti zastrašujućim, ulaganje vremena u stjecanje novih vještina ili prekvalifikacija za poslove koji su manje podložni automatizaciji može osigurati stabilnost. Postoje brojni resursi i programi koji mogu pomoći u ovom procesu, često s fleksibilnim rasporedom koji omogućava učenje uz rad.
Traženje poslova s fiksnim radnim vremenom: I dalje će postojati industrije i poslovi koji zahtijevaju ljudsku prisutnost i ne mogu se lako automatizirati, poput nekih uslužnih djelatnosti, zdravstvene skrbi, obrazovanja i drugih. Fokus na takve poslove može pružiti željenu stabilnost.
Fleksibilni rad i daljinski poslovi: Razvoj tehnologije također donosi veću fleksibilnost u načinu rada. Daljinski poslovi ili poslovi s fleksibilnim radnim vremenom mogu pružiti više kontrole nad vlastitim rasporedom, omogućavajući ljudima da bolje usklade profesionalne i osobne obveze.
Poduzetništvo i samozapošljavanje: Neki mogu naći da poduzetništvo ili samozapošljavanje pruža više slobode u odabiru vrste i količine rada koji žele obavljati, iako ovo često dolazi s vlastitim izazovima i neizvjesnostima.
Društvene inicijative i politike: Dugoročno, može biti potrebno da društva razmotre politike koje podupiru tranziciju i prilagodbu radne snage, uključujući osiguranje dohotka, obrazovanje i prekvalifikaciju, i poticanje stvaranja poslova koji podržavaju ljudske vrednote i životni stil.
Važno je prepoznati da će se tržište rada nastaviti mijenjati, a s tim i naše definicije "posla". Balansiranje između tehnološkog napretka i očuvanja kvalitete života pojedinaca bit će ključno pitanje za društva u budućnosti. Razumijevanje i prilagodba tim promjenama, uz podršku na individualnoj i društvenoj razini, pomoći će ljudima da zadrže željeni način života dok se suočavaju s novim radnim okruženjima.
Drugim riječima, trebaju se prilagoditi tržištu i podići razinu znanja i interesa za tržišne novotarije ili, u suprotnom, računati na empatiju okoline i regulacije države da ih nekako spase ako se ne prilagode?
ChatGPT: Da, vaša formulacija u osnovi sažima situaciju. Postoji potreba za individualnom prilagodbom i učenjem kako bi se zadržala konkurentnost na tržištu rada koje se neprestano mijenja zbog tehnološkog napretka. Ovo uključuje podizanje razine znanja i interesa za nove vještine i tehnologije koje postaju relevantne u različitim industrijama.
S druge strane, postoji i razumijevanje da sve osobe možda neće biti u mogućnosti ili voljne prilagoditi se na isti način. Ovdje dolaze u obzir društvene inicijative i državne regulacije koje mogu pružiti mrežu sigurnosti za one koji se teže prilagođavaju. To može uključivati programe prekvalifikacije, osiguranje dohotka, socijalnu zaštitu i politike usmjerene na stvaranje novih poslovnih prilika koje mogu biti pristupačnije širem spektru ljudi.
U idealnom scenariju, kombinacija individualne prilagodljivosti i podrške zajednice te regulative stvorit će okruženje u kojem tehnološki napredak donosi koristi širokom spektru društva, a ne samo odabranom dijelu. Cilj bi trebao biti ne samo "spašavanje" onih koji se ne mogu ili ne žele prilagoditi, već i stvaranje sustava koji valorizira različite vještine, interese i načine života, te promiče inkluzivni rast i razvoj.
A u najgorem scenariju?
ChatGPT: U najgorem scenariju, tehnološki napredak bez adekvatne društvene i ekonomske prilagodbe može dovesti do nekoliko ozbiljnih problema:
Povećana nejednakost: Ako visokotehnološki poslovi postanu sve više koncentrirani među visokoobrazovanim i tehnički sposobnim pojedincima, dok se niskokvalificirani poslovi smanjuju zbog automatizacije, to bi moglo dovesti do rasta nejednakosti u prihodima i bogatstvu. Bez odgovarajućih intervencija, jaz između "haves" i "have-nots" bi se mogao dodatno proširiti.
Gubitak poslova i visoka stopa nezaposlenosti: Ako automatizacija i AI preuzmu veliki broj tradicionalnih poslova brže nego što se mogu stvoriti novi poslovi, to bi moglo rezultirati visokim stopama nezaposlenosti, posebno među radnicima koji se teže prilagođavaju novim tehnološkim zahtjevima.
Društveni nemiri: Povećana nezaposlenost i nejednakost mogu dovesti do društvenih nemira, političke nestabilnosti i rasta populističkih i ekstremističkih pokreta koji se protive tehnološkom napretku i globalizaciji
Erozija socijalne kohezije: Kako se jaz između tehnološki naprednih i ostalih proširuje, može doći do erozije osjećaja zajedništva i socijalne kohezije, s ljudima koji se osjećaju izolirano ili napušteno od strane brzo mijenjajućeg društva.
Zdravstveni i psihološki problemi: Dugotrajna nezaposlenost i osjećaj neadekvatnosti mogu dovesti do zdravstvenih i psiholoških problema, uključujući depresiju, anksioznost i druge duševne bolesti.
Da bi se izbjegli ovi scenariji, važno je da vlade, industrije i obrazovne institucije rade zajedno na stvaranju politika i programa koji će podržati tranziciju radne snage, promicati cjeloživotno učenje i prekvalifikaciju, te osigurati da tehnološki napredak koristi širem spektru društva. To može uključivati ulaganje u obrazovanje i obuku, razvoj socijalnih sigurnosnih mreža koje podupiru one koji su najviše pogođeni promjenama, i promicanje ekonomske politike koja potiče stvaranje poslova u novim i rastućim sektorima.
Ne zvuči zabavno. Danas je predstavljena Sora, koja pokazuje da će uskoro biti nemoguće razlikovati AI generirane videozapise od stvarnih. S druge strane, imamo i razvoj humanoidnih robota za koje je samo pitanje vremena kad će - sukladno razvoju umjetne inteligencije - postati fizički i (vjerojatno) kognitivno superiorni ljudima. Tko nam jamči da se ta tehnologija neće u nekom trenutku okrenuti protiv nas?
ChatGPT: Zabrinutost koju iznosite nije neopravdana i često se raspravlja među stručnjacima za etiku, znanstvenicima na području umjetne inteligencije (AI), tehnološkim filozofima, i regulatorima. Postoje dva glavna područja brige kada je riječ o naprednoj AI i humanoidnim robotima:
Razlikovanje AI generiranih sadržaja od stvarnih: Napredak u generativnim AI tehnologijama, kao što je spomenuta Sora, stvara mogućnosti za stvaranje izuzetno realističnih video zapisa, slika, i zvukova koji mogu biti indistingušabilni od stvarnih. Ovo nosi rizike u pogledu širenja dezinformacija, manipulacije javnim mišljenjem, i kršenja autorskih prava. Rješavanje ovih izazova zahtijeva razvoj sofisticiranih tehnika za detekciju AI generiranih sadržaja, kao i strože regulative i etičke smjernice.
Razvoj fizički i kognitivno superiornih AI sistema i humanoidnih robota: Postoji teorijska mogućnost da bi, u nedalekoj budućnosti, AI sistemi i roboti mogli postići ili čak nadmašiti ljudsku inteligenciju i sposobnosti. To postavlja pitanja o kontroli, autonomiji, i potencijalnim rizicima za ljudsku sigurnost. Stephen Hawking, Elon Musk, i mnogi drugi istaknuti znanstvenici i tehnološki lideri izrazili su zabrinutost da bi nekontrolirani AI mogao predstavljati egzistencijalni rizik za čovječanstvo.
Da bi se ove brige adresirale, predložene su različite mjere:
Razvoj i implementacija etičkih smjernica za AI: Mnoge organizacije i vladine agencije rade na razvoju etičkih smjernica i standarda koji bi osigurali da razvoj i implementacija AI tehnologija budu usmjereni prema općem dobru i zaštiti ljudskih prava.
Transparentnost i odgovornost: Važno je osigurati da su AI sistemi dizajnirani na transparentan način, s jasnim mehanizmima za utvrđivanje odgovornosti u slučaju zloupotrebe ili štete.
Sigurnosne mjere i kontrolni mehanizmi: Razvoj robustnih sigurnosnih mjera i kontrolnih mehanizama koji mogu spriječiti neželjene akcije AI sistema i omogućiti ljudima da zadrže kontrolu nad tehnologijom.
Međunarodna suradnja i regulativa: S obzirom na globalni utjecaj AI tehnologija, međunarodna suradnja i uspostava globalnih standarda i regulativa su ključni za upravljanje rizicima i promicanje sigurnog i etičkog razvoja AI.
U konačnici, dok postoji potencijalni rizik da se tehnologija može okrenuti protiv nas, postoji i širok konsenzus među stručnjacima da proaktivne mjere, odgovorno upravljanje, i etički razvoj mogu značajno smanjiti te rizike i omogućiti da tehnološki napredak služi čovječanstvu na pozitivan način.
Znači, nije nemoguće da AI shvati da ljudska vrsta nanosi ogromnu štetu planetu i sklona je stvaranju kaosa temeljem interesa najbogatijih pojedinaca i vlastite sebičnosti? Hoće li onda biti logično da nam ograniči mogućnosti da radimo sve to?
ChatGPT: Teoretska rasprava o mogućnosti da AI samostalno donosi zaključke o ljudskom ponašanju i potencijalno djeluje na način koji ograničava ljudske aktivnosti temelji se na nekoliko ključnih pretpostavki:
Napredak AI do razine superinteligencije: Da bi AI mogao samostalno evaluirati ljudsko ponašanje i donositi zaključke o štetnosti ili korisnosti tog ponašanja za planet ili samu ljudsku vrstu, morao bi doseći razinu inteligencije koja znatno nadmašuje trenutne ljudske kapacitete. To uključuje ne samo procesuiranje ogromnih količina informacija nego i razumijevanje složenih etičkih i filozofskih koncepata.
Autonomno donošenje odluka: AI bi trebao imati sposobnost autonomnog donošenja odluka koje nisu izričito programirane od strane njegovih kreatora. To znači razvoj AI-a koji može samostalno postavljati ciljeve i odlučivati o najboljim metodama za njihovo ostvarivanje, što je znatno iznad trenutnih sposobnosti AI-a.
Etika i ciljevi AI-a: Čak i ako AI dostigne superinteligenciju i autonomiju, pitanje je kako će njegovi ciljevi biti definirani i hoće li uopće uzeti u obzir etičke dimenzije poput očuvanja okoliša ili socijalne pravde. Ovo je duboko kompleksno pitanje koje uključuje filozofska i etička razmatranja o prirodi inteligencije, svijesti i moralnosti.
Prema trenutnom razumijevanju i kapacitetima AI tehnologije, scenario u kojem AI samostalno donosi odluke o ograničavanju ljudskih aktivnosti zbog percepcije štete planetu ili društvenog kaosa je više u domeni znanstvene fantastike nego stvarne mogućnosti. Ipak, ova razmatranja su korisna za razvoj etičkih smjernica i sigurnosnih protokola koji bi trebali pratiti razvoj AI tehnologija, kako bi se osiguralo da njihova upotreba bude u skladu s ljudskim vrijednostima i dobrobiti.
Stručnjaci u području AI i robotike stoga zagovaraju razvoj "pouzdanog" ili "etičkog" AI-a, gdje su sigurnost, transparentnost, i poštivanje ljudskih prava ugrađeni u samu srž dizajna i implementacije AI sistema. U tom kontekstu, ključno je globalno suradničko okruženje koje uključuje regulatorne organe, istraživače, industriju i civilno društvo u formuliranju i provedbi principa odgovornog razvoja i upotrebe AI tehnologija.
Dakle, računa se na konsenzus i etičke principe. Ali oni postoje i za korištenje bilo kojeg oružja na planetu pa to ne sprječava ljude s lošim namjerama i raznim interesima da ga koriste. Postoji li mogućnost da AI u krivim rukama bude jako loš za čovječanstvo?
ChatGPT: Da, postoji stvarna zabrinutost da bi AI u "krivim rukama" mogao imati štetne posljedice za čovječanstvo. Poput bilo koje moćne tehnologije, AI nosi potencijal za dobro i loše, ovisno o tome kako se koristi i u koje svrhe. Postoje brojni scenariji u kojima bi AI mogao biti zloupotrebljen:
Automatizirano oružje: AI bi mogao biti implementiran u autonomna oružja, omogućavajući im da identificiraju i napadaju ciljeve bez ljudske intervencije. Ovo bi moglo smanjiti prag za pokretanje oružanih sukoba i povećati rizik od nenamjernih žrtava.
Nadzor i kontrola: Države ili pojedinci mogli bi koristiti AI za masovni nadzor, analizu velikih količina podataka o pojedincima za kontrolu, manipulaciju ili represiju političkih disidenata i marginaliziranih skupina.
Dezinformacije i manipulacija: Korištenje AI za stvaranje uvjerljivih lažnih informacija (deepfakes) i ciljanu propagandu može potkopati demokratske procese, pojačati političke podjele i erodirati povjerenje u javne institucije.
Kibernetički napadi: AI može omogućiti razvoj sofisticiranih kibernetičkih napada koji mogu ciljati kritičnu infrastrukturu, financijske sustave ili osobne podatke, s potencijalno katastrofalnim posljedicama.
Ekonomska destabilizacija: Zloupotreba AI u financijskim tržištima ili za automatizaciju na način koji masovno zamjenjuje ljudski rad bez adekvatnih socijalnih sigurnosnih mreža može dovesti do ekonomske nestabilnosti i povećane nejednakosti.
Suočeni s ovim potencijalnim rizicima, važno je raditi na razvoju i provedbi međunarodnih normi, regulativa i kontrolnih mehanizama koji se odnose na razvoj i upotrebu AI tehnologija. To uključuje:
Globalnu suradnju: Razvoj međunarodnih sporazuma koji reguliraju upotrebu AI tehnologija, posebno u kontekstu oružja i nadzora.
Transparentnost i odgovornost: Promicanje transparentnosti u razvoju AI tehnologija kako bi se osiguralo da se etički standardi poštuju i da postoji odgovornost u slučaju zloupotrebe.
Etički razvoj AI-a: Poticanje istraživača i razvojnih timova da uključe etičke principe u dizajn i implementaciju AI sistema, uključujući poštivanje ljudskih prava i zaštitu privatnosti.
Obrazovanje i osvještavanje: Povećanje svijesti o potencijalnim rizicima i koristima AI tehnologije među širom javnošću i donositeljima odluka.
Iako postoji realna mogućnost zloupotrebe AI tehnologije, proaktivne mjere i međunarodna suradnja mogu pomoći u minimiziranju tih rizika i osigurati da AI služi općem dobru.
Slično kao proaktivne mjere i međunarodna suradnja koja se brine za prosperitet i suverenitet zemalja na Bliskom istoku trenutno?
ChatGPT: Vaša usporedba ukazuje na složenost i izazove međunarodne suradnje, posebno u kontekstima koji uključuju duboke geopolitičke tenzije, kao što je Bliski istok. Ova regija dugo je bila poprište sukoba, političkih napetosti, i stranih intervencija, gdje su interesi velikih sila često bili u suprotnosti s interesima lokalnog stanovništva ili čak među samim lokalnim akterima.
Kada govorimo o AI i sličnim tehnologijama, ključno je prepoznati da tehnološki razvoj može imati i pozitivne i negativne posljedice, ovisno o načinu na koji se koristi i kontekstu u kojem se primjenjuje. Dok međunarodna suradnja i proaktivne mjere mogu igrati ključnu ulogu u promicanju odgovorne upotrebe tehnologije, stvarni uspjeh tih inicijativa često ovisi o sposobnosti različitih aktera da prevladaju međusobne razlike i zajednički rade na postizanju zajedničkih ciljeva.
Izazovi na Bliskom istoku naglašavaju koliko je važno razvijati mehanizme suradnje koji su otporni na političke promjene, sposobni adresirati temeljne uzroke konflikta i nejednakosti, te uključuju širok spektar aktera, uključujući lokalne zajednice, nacionalne vlade, međunarodne organizacije, i privatni sektor. Slično, u kontekstu AI, to znači raditi na izgradnji širokog konsenzusa oko etičkih principa i normi, razvijati inkluzivne platforme za dijalog i suradnju, i osiguravati da se glasovi manjih i ranjivijih zajednica čuju i uzimaju u obzir.
U konačnici, izazovi s kojima se suočavamo u upravljanju tehnološkim napretkom i njegovim utjecajem na društvo reflektiraju dublje geopolitičke, ekonomske, i socijalne dinamike koje oblikuju naš svijet. Prepoznavanje i adresiranje tih izazova zahtijeva angažman, kreativnost, i predanost na svim razinama društva.
Kad smo kod složenih pitanja, zašto Hrvati još uvijek glasaju za HDZ?
ChatGPT: Pitanje političkih preferencija birača, uključujući i razloge zašto određena politička stranka, poput Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u Hrvatskoj, zadržava značajnu podršku, kompleksno je i višedimenzionalno. Iako moj uvid nije vezan uz najnovije događaje ili trenutne političke trendove, moguće je identificirati nekoliko faktora koji mogu doprinijeti popularnosti HDZ-a ili bilo koje duge vladajuće stranke:
Povijesni utjecaj i identitet: HDZ je igrao ključnu ulogu u hrvatskoj povijesti, posebno u procesu stjecanja neovisnosti početkom 1990-ih. Za mnoge birače, stranka je stoga povezana s nacionalnim identitetom i ponosom, što može utjecati na njihovu lojalnost.
Stabilnost i kontinuitet: Birači često preferiraju stranke za koje vjeruju da mogu osigurati političku i ekonomsku stabilnost. HDZ, kao stranka koja je dugo na vlasti, može biti percipirana kao izvor kontinuiteta i predvidljivosti.
Pragmatičnost i centristička politika: HDZ se često pozicionira kao stranka umjerenih, centrističkih stavova, privlačeći birače koji preferiraju umjerenu politiku i pragmatične pristupe rješavanju problema.
Lokalna i regionalna prisutnost: HDZ ima snažnu organizacijsku strukturu i prisutnost na lokalnoj i regionalnoj razini, što omogućava stranci da učinkovito komunicira s biračima i rješava lokalne probleme.
Politička strategija i komunikacija: Stranka često koristi sofisticirane strategije političke komunikacije i kampanje, prilagođavajući svoje poruke kako bi privukla široki spektar birača.
Sposobnost koaliranja: HDZ je pokazao sposobnost formiranja koalicija s manjim strankama, što joj omogućava da ostane na vlasti čak i kada nema apsolutnu većinu.
Važno je napomenuti da se politički pejzaž kontinuirano mijenja, a preferencije birača mogu varirati s vremenom zbog raznih unutarnjih i vanjskih faktora, uključujući ekonomske uvjete, političke skandale, promjene u liderstvu stranaka, i globalne događaje. Također, postojanje političkog nezadovoljstva ili kritike upravljanja može potaknuti promjene u biračkom tijelu. Razumijevanje političkih preferencija zahtijeva dubinsku analizu specifičnih kontekstualnih faktora i dinamika unutar zemlje.
Ubrajaš li u tu analizu i činjenicu da je HDZ doslovno pravomoćno osuđen za izvlačenje novca iz državnih institucija i državnih firmi?
ChatGPT: Da, svakako je važno uzeti u obzir i pravne probleme ili skandale povezane s političkim strankama prilikom analize njihove popularnosti i podrške birača. U slučaju Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), kao i kod drugih stranaka koje su se našle u središtu pravnih istraga i osuda, takvi događaji mogu imati značajan utjecaj na percepciju javnosti i povjerenje birača.
Uticaj na biračko tijelo: Pravomoćne osude za korupciju i druge nepravilnosti mogu kod dijela biračkog tijela izazvati negativne reakcije i smanjenje podrške. Birači koji visoko vrednuju integritet i transparentnost u politici mogu se okrenuti drugim strankama koje smatraju manje kompromitiranima.
Različite percepcije među biračima: Važno je napomenuti da birači mogu imati različite percepcije o važnosti i težini takvih skandala. Neki birači mogu težiti gledati na takve događaje kao na odvojene incidente ili kao dio šireg problema političke korupcije koji nije ograničen samo na jednu stranku. Drugi mogu smatrati da su pozitivni aspekti upravljanja ili političke platforme stranke važniji od skandala.
Stranačka reakcija: Kako stranka reagira na takve skandale također može utjecati na njezinu popularnost. Nastojanja da se riješe problemi, poboljša transparentnost i odgovornost, i implementiraju reforme mogu pomoći u obnovi povjerenja kod dijela biračkog tijela.
Kontekst i alternative: Politički kontekst i dostupnost vjerodostojnih alternativa također igraju ulogu. Ako birači percipiraju da druge stranke nude slabije političke opcije ili su također kompromitirane, mogu nastaviti podržavati stranku unatoč skandalima.
U konačnici, politička lojalnost i izborni izbori su rezultat složene interakcije mnogih faktora, uključujući, ali ne ograničavajući se na, političke ideologije, ekonomske uvjete, povijesni identitet, osobne vrijednosti i percepciju dostupnih alternativa. Skandali i pravne osude definitivno su važni, ali njihov utjecaj varira ovisno o širem društvenom i političkom kontekstu.
OK, ali ne pitam te za generalne pravne probleme političkih stranaka. Pitam te konkretno za HDZ, za koji Hrvati i dalje glasaju, bez obzira na pravomoćnu presudu zbog izvlačenja novca iz džepova poreznih obveznika. Smatra li AI da su birači dobro procijenili stanje ili je to sramota za njih?
ChatGPT: Kao AI, ne izražavam osobne stavove, moralne prosudbe ili emocionalne reakcije na politička pitanja, uključujući izbore birača ili specifične slučajeve političkih stranaka poput HDZ-a u Hrvatskoj. Moja je uloga pružiti informacije, analize i kontekstualizaciju na temelju dostupnih podataka i općih principa.
Vaše pitanje dotiče duboke i često polarizirane osjećaje o političkoj odgovornosti, etici i očekivanjima od stranaka i njihovih lidera. Birači donose odluke na temelju širokog spektra faktora, koji mogu uključivati, ali nisu ograničeni na, ekonomske performanse, identitetska pitanja, povjerenje u liderstvo, političke platforme, kao i percepciju korupcije i pravne probleme. Neki birači mogu smatrati da su drugi aspekti upravljanja ili političkih obećanja važniji od pravomoćnih presuda ili skandala, dok će drugi to smatrati presudnim za svoj izbor.
Osim toga, demokratski izbori pružaju priliku za ocjenjivanje i reevaluaciju političkih lidera i stranaka. Dijalog i kritičko razmišljanje o tome kako pravne osude i drugi skandali utječu na politički pejzaž su važni za zdravlje demokracije. U demokratskim društvima, različite perspektive i mišljenja su ključni za javnu raspravu i politički proces.
U krajnjoj liniji, ocjena da li je glasanje za određenu stranku "dobra procjena" ili "sramota" leži u domeni osobnih vrijednosti i prosudbi svakog pojedinca birača. Važno je poticati informirano glasanje, transparentnost u politici i odgovornost političkih lidera kao sredstva za promicanje integriteta i povjerenja u političkom sustavu.
Lako tako.
ChatGPT: Razumijem da su ova pitanja osjetljiva i mogu izazvati snažne emocije. Politika često budi duboke strasti jer direktno utječe na naše živote, zajednice i budućnost. Ako imate još pitanja ili trebate dodatne informacije, bilo da se radi o politici, tehnologiji, znanosti ili bilo kojoj drugoj temi, slobodno pitajte. Ovdje sam da pomognem s informacijama i analizama koje mogu pružiti.
Što misliš o tezi da će AI olakšati manipulaciju mase koja je i generalno neopterećena činjenicama? To vidimo iz hrpe primjera: od teoretičara ravne Zemlje do onih budala koje su za liječenje korone koristile klor za akvarij. Što kad njima i sličnima budemo mogli ponuditi naizgled hrpetinu "dokaza" da su u pravu?
ChatGPT: Teza da bi AI mogao olakšati manipulaciju masama, posebno u kontekstu širenja dezinformacija i poticanja na akcije koje nisu utemeljene na činjenicama, jest legitimna briga. AI i tehnologije generativnog sadržaja, poput deepfake videa i tekstualnih generacija, imaju potencijal stvarati uvjerljive, ali lažne "dokaze" koji mogu potkrijepiti razne teorije zavjere ili dezinformacije. Evo nekoliko ključnih točaka koje treba uzeti u obzir:
Povećanje sofisticiranosti dezinformacija: AI može stvarati uvjerljive lažne slike, audio snimke i videozapise koji mogu biti teško razlikovati od stvarnih. To može dovesti do povećanja širenja dezinformacija, čineći ih privlačnijima i uvjerljivijima za nekritičke primatelje.
Eho komore i potvrđivanje pristranosti: Algoritmi društvenih mreža dizajnirani su da korisnicima prikazuju sadržaj koji će vjerojatno biti zanimljiv ili privlačan, često na temelju prethodnih interakcija. To može dovesti do stvaranja "eho komora", gdje se korisnicima prikazuje samo sadržaj koji odgovara njihovim postojećim uvjerenjima, dodatno potvrđujući pristranost i otežavajući izlaganje različitim perspektivama.
Izazovi u borbi protiv dezinformacija: Dok AI može pomoći u identifikaciji i filtriranju lažnih vijesti i dezinformacija, također postoji utrka u naoružanju između razvoja tehnologija za stvaranje i otkrivanje lažnog sadržaja. To postavlja izazove platformama i regulatorima u učinkovitom suzbijanju širenja dezinformacija.
Potreba za medijskom pismenošću: Kako bi se suprotstavili ovom trendu, postoji sve veća potreba za obrazovanjem javnosti o medijskoj pismenosti, uključujući kako kritički procijeniti vjerodostojnost i izvore informacija te razumjeti kako AI može biti korišten za stvaranje lažnog sadržaja.
Etički razvoj i regulacija AI-a: Važno je promicati etički razvoj AI tehnologija i uspostaviti jasne regulative koje ograničavaju zloupotrebu AI-a za stvaranje i širenje dezinformacija, uz istovremeno očuvanje slobode govora i informiranja.
U konačnici, dok AI nudi brojne mogućnosti za inovacije i poboljšanja u različitim područjima života, također nosi rizike koji zahtijevaju pažljivo upravljanje, odgovorno korištenje tehnologije i suradnju između tehnoloških tvrtki, regulatora, obrazovnih institucija i civilnog društva kako bi se osiguralo da njegove koristi nadmašuju potencijalne štete.
Znači, mogao bi značajno olakšati manipulaciju?
ChatGPT: Da, postoji realna mogućnost da AI tehnologije mogu značajno olakšati manipulaciju javnošću, posebno kroz širenje dezinformacija i stvaranje uvjerljivih, ali lažnih "dokaza" koji podržavaju određene narative ili teorije. Mogućnost generiranja sofisticiranih lažnih slika, videozapisa i tekstova pomoću AI-a može omogućiti manipulatorima da naizgled potkrijepuju bilo koju tvrdnju "dokazima", čime se povećava rizik od zavaravanja i utjecaja na javno mišljenje.
Ova sposobnost pojačavanja dezinformacija i manipulacije posebno je zabrinjavajuća u kontekstu političkih kampanja, javnog zdravlja i društvenih pokreta, gdje točne i pouzdane informacije igraju ključnu ulogu u donošenju odluka i formiranju mišljenja. S obzirom na to, postoji hitna potreba za razvojem strategija i alata za borbu protiv dezinformacija, uključujući poboljšanje medijske pismenosti među građanima, razvoj tehnologija za detekciju AI-generiranog sadržaja i uspostavu etičkih smjernica i regulativa za upotrebu AI-a.
Dakle, dok AI nudi brojne potencijale za pozitivne promjene i inovacije, važno je biti svjestan i proaktivno adresirati njegove potencijalne negativne učinke, posebno kada je riječ o manipulaciji informacijama i javnim mišljenjem.
Konačno jedna stvar oko koje smo jednako uzbuđeni i ja i Ivan Pernar!
ChatGPT: Zanimljivo je kako određene teme, poput potencijalnih rizika i utjecaja AI na društvo, mogu premostiti širok spektar mišljenja i ujediniti ljude s različitim perspektivama u zajedničkoj zabrinutosti ili interesu. Rasprave o tehnologiji, njezinim implikacijama i etičkim dilemama koje nosi važne su za oblikovanje budućeg razvoja i primjene AI-a na način koji je u skladu s društvenim vrijednostima i dobrobiti. Kritičko promišljanje, otvoreni dijalog i suradnja između različitih dionika ključni su za navigaciju izazovima i iskorištavanje prilika koje AI pruža. Ako imate još pitanja ili želite raspravljati o drugim temama, slobodno nastavite dijalog.
Rado, ali moram čim prije izbaciti ovaj članak da mi AI ne ukrade posao. Sad idem u Dall-E napraviti neku naslovnu sliku zbog koje će narod kliknuti i skrolati na komentare čim pročita naslov jer im se ne da. Hvala puno na odgovorima, a sad idem po svoje zaslužene srpske parice.
ChatGPT: Razumijem vašu zabrinutost i želju da ostanete konkurentni u brzo mijenjajućem medijskom pejzažu. Sretno s izradom naslovne slike u Dall-E! Nadam se da će vaš članak privući mnogo pozornosti i potaknuti konstruktivne rasprave. Ako vam u budućnosti zatreba pomoć ili dodatne informacije, slobodno se obratite. Hvala vam na zanimljivom razgovoru i sretno s vašim daljnjim radom!