Često se govori da generacija Z (osobe u dobi od 13 do 28 godina), koja je odrasla u digitalnom dobu, preferira rad na daljinu, no novo istraživanje dovodi tu pretpostavku u pitanje.
Tvrtka Freeman i agencija The Harris Poll ispitali su 1824 zaposlenika u uredskim zanimanjima o njihovim stavovima prema radnom okruženju i otkrili da čak 91% pripadnika generacije Z želi više prilika za osobne susrete i povezivanje s kolegama u svojoj tvrtki. Mnogi su istaknuli da se osjećaju odvojeno od svojih radnih sredina te da žele više izravnih interakcija s ljudima iz svoje industrije jer vjeruju da bi im to pomoglo u razvoju karijere.
Osim toga, velik broj ispitanika smatra da se pretjerano oslanjanje na tehnologiju negativno odražava na međuljudske odnose. Čak 69% ih je izjavilo da ih tehnologija čini "manje povezanima i izoliranijima", dok 79% generacije Z vjeruje da tvrtke "više ulažu u digitalne alate za povezivanje nego u odnose".
Ovaj osjećaj izolacije mnogim pripadnicima generacije Z otežava radno okruženje te, prema nedavnom izvještaju MetLifea, doprinosi povećanom stresu, depresiji i burnoutu na poslu. MetLife je također otkrio da se manje od trećine zaposlenika generacije Z osjeća cjelokupno zdravima, što znači da ne smatraju da su u dobrom mentalnom, financijskom, društvenom i fizičkom stanju.
Situacija se, barem prema njihovoj percepciji, pogoršava. MetLife je usporedio trenutačne podatke s onima iz 2018. godine te zaključio da se ispitanici u dobi od 21 do 25 godina danas osjećaju 5% manje uspješnima, 8% manje sretnima, 8% manje angažiranima, 11% pod većim stresom i 9% opterećenijima u usporedbi s vršnjacima prije sedam godina.
Stručnjaci iz Freemana smatraju da bi poslodavci trebali poduzeti konkretne korake kako bi poboljšali radno iskustvo generacije Z te im omogućiti više međugeneracijskog povezivanja. Osim toga, tvrde da trebaju osmisliti kreativne načine za umrežavanje te ulagati u programe koji potiču osobne interakcije unutar ove generacije.
Inače, prema nedavnom istraživanju britanske tvrtke za zapošljavanje Robert Walters, većina mladih (52%) smatra da im se srednje menadžerske pozicije ne isplate, a taj je postotak još viši u Francuskoj (77%), dok u Belgiji iznosi 42%, a u Švicarskoj 30%.
Postoje brojni razlozi zbog kojih mladi ne žele preuzeti srednje upravljačke pozicije. Čak 69% njih smatra da je riječ o stresnim poslovima s niskim nagradama, što znači dulje radno vrijeme i veću odgovornost, ali bez odgovarajućeg povećanja plaće. Dodatni razlozi uključuju nisku razinu donošenja odluka (18%) i ograničene mogućnosti osobnog razvoja (11%).
Kako objašnjava Lucy Bisset, direktorica sjevernog odjela Roberta Waltersa, mladi koji započnu raditi kao menadžeri često se suočavaju s naglim povećanjem obujma posla, očekivanjem da budu "stalno dostupni" zaposlenicima koje vode, uz kontinuirani pritisak za ostvarenje ciljeva.
"Mnogi mladi stručnjaci danas su manje zainteresirani za 'penjanje po korporativnoj ljestvici' jer ne razmišljaju samo o sebi već i o ravnoteži između poslovnog i privatnog života", dodaje Bisset. Istraživanje platforme Capterra iz 2024. pokazalo je da se čak 71% srednjih menadžera osjeća preopterećeno, pod stresom i na rubu izgaranja.