Zbirka karata istočnog Jadrana iz 1694. mletačkog redovnika i kartografa Vincenza Maria Coronellija, temeljena na informacijama dobivenima od vojnih inženjera koji su gradili ili dograđivali utvrde u priobalju, ponovno je objavljena kao jedino drugo izdanje u 329 godina.
Coronellijevo djelo objavljeno je prvi put 1694. godine pod nazivom ''Mari, Golfi, Isole, Spiaggie, Porti, Citta, Fortezze ed altri Luoghi dell'Istria, Quarner, Dalmazia, Albania, Epiro e Livadia'' (Mora, zaljevi, otoci, obale, luke, gradovi, utvrde i druga mjesta u Istri, Kvarneru, Dalmaciji, Albaniji, Epiru i Livadiji) i daje detaljan uvid u naš dio Jadranske obale sve do Jonskog mora.
Skicirao i stanovnike
Uz detaljne karte, Coronelli je crtao fortifikacije i gradove, prikazavši kako su današnja urbana središta izgledala krajem 17. stoljeća. Uz to, kartograf je skicirao i stanovnike čime nam pruža uvid u tadašnju modu pa čak i osobno naoružanje plemstva.
Coronellijev rad temeljio se na informacijama dobivenih od vojnih inženjera koji su bilježili, crtali i slali karte u Zadar u kojem je bilo sjedište generalnog providura za Dalmaciju i Albaniju ili izravno središnjoj upravi u Veneciji.
Autor je na svojim kartama Jadransko more nazivao Venecijanski zaljev, a crteže hrvatskog plemića i pučanina te Dalmatinca i Dalmatinke objavio je uz tekst o Kotoru i Perastu, čime je istaknuo tadašnji etnički identitet Boke kotorske.
Globus težak dvije tone
Coronelli je, među ostalim, izrađivao zemaljske i nebeske globuse, a jedan komplet napravio je i za francuskog kralja Luja XIV. Svaki od ta dva globusa bio je promjera 384 centimetra i težine oko dvije tone. Uz to, osnovao je i Akademiju Argonauta koja je, prema mišljenju stručnjaka, prvo geografsko društvo svijeta.
Zbirka karata objavljena je u suradnji s Arheološkim muzejem u Splitu koji ima originalno Coronellijevo izdanje iz 1694. godine.
Predgovor za ovaj povijesno, zemljopisno i nautički važan dokument, ponovno objavljen u izdanju Naklade Dominović, napisao je Josip Faričić s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, a recenzenti su bili donedavni voditelj knjižnice Arheološkog muzeja u Splitu Arsen Duplančić i Josip Belamarić s Instituta za povijest umjetnosti.