KAKO dišete?
Potpuno disanje
Osim što radimo pauze u disanju, po navici koristimo manje od 20 posto kapaciteta pluća. Nedovoljan kapacitet disanja obilježava između ostalog osjetno kraća faza izdisanja nego faza udisanja. Na taj način ne izbacuje se dovoljna količina ugljičnog dioksida. Ugljični dioksid koji na taj način ostaje u tijelu polako, ali sustavno slabi cijeli organizam. Pravilno disati znači potpuno udahnuti i izdahnuti i pritom iskoristiti puni kapacitet pluća kako bismo sve stanice našeg tijela opskrbili dovoljnom količinom kisika. Zbog toga u disanje moraju biti ravnomjerno uključeni prsa – prsno disanje, rebra – bočno disanje i trbuh – abdominalno disanje.U idealnom slučaju, svakim udahom udahnemo 2,5 litre zraka. U svakodnevnom se životu „zadovoljavamo“ s otprilike pola litre. Za potpuno disanje potrebno je pravilno držanje gornjeg dijela tijela.
Vježba potpunog disanja počinje potpunim udahom: pustite da zrak prvo uđe u donji dio pluća, a zatim u cijela pluća. Primijetite da se prvo „napuhuje“ trbuh, zatim se šire rebra, gornji dio prsnog koša te se zatim ključne kosti podižu prema gore. Bez pauze, izdahnuti treba obrnutim redoslijedom, odnosno prvo se spuštaju ključne kosti i prsni koš, slijede rebra i na kraju trbuh.
Ritam disanja
Naše tijelo predstavlja složeni energetski sustav u kojem su disanje, otkucaji srca i moždana funkcija povezani u neprekidnom ritmu. Svjesnim disanjem usklađuju se biološki ritmovi te se tako sinkronizirani međusobno pojačavaju. Međusobna povezanost, zavisnost bioloških ritmova najbolji je pokazatelj zdravlja.
Svatko može naučiti usklađivati autonomne biološke ritmove. Frekvencija disanja od šest udaha/izdaha u minuti jest prirodni ritam fluktuacija ostalih bioloških funkcija.
Kao rezultat, svjesnog ili nesvjesnog, disanja u usklađenom ritmu događa se sinkronizacija bioloških ritmova koje pridonosi:boljem radu imunološkog sustava, smanjenju upala i boljoj regulaciji razine šećera u krvi.Sinkronizacija tjelesnih funkcija najbolje se postiže svjesnim vježbama disanja.
Kako djecu opterećenu stresom ponovno naučiti prirodnom disanju na nos s opuštenim trbuščićem?
Kao i uvijek, djeca najviše uče iz svakodnevnih situacija i primjera svojih roditelja. Stoga vježbama prirodnog disanja u svakodnevnim situacijama, uključujući tjelovježbu, koje ćete sami redovito i dosljedno izvoditi učite djecu.
Učite djecu dok spavaju. Primijetite li da dišu na usta, pod uvjetom slobodnih dišnih puteva zatvorite im usta podizanjem brade kako bi ih potaknuli na disanje kroz nos.
I konačno, učite djecu kroz igru. U svakodnevnim situacijama na kreativan način potaknite djecu na pravilno disanje. Podsjetite ih na pravilno držanje i pripremite im izazove.
Udišite i izdišite kroz nos!