Posljednjih desetljeća zabilježena je zabrinjavajuća promjena: djevojčice diljem svijeta ulaze u pubertet sve ranije. Neki stručnjaci upozoravaju da ova pojava ima značajne fizičke i psihološke posljedice, a uzroci su povezani s modernim načinom života, prehranom, stresom i okolišnim čimbenicima, piše National Geographic.
Meta-analiza 30 različitih studija otkrila je da je prosječna dob početka puberteta kod djevojčica pala za tri mjeseca po desetljeću između 1977. i 2013. godine. Danas neke djevojčice razvijaju znakove puberteta, poput rasta dojki, već s šest ili sedam godina.
Nova studija objavljena u JAMA Network Open pokazuje da se dob početka prve menstruacije smanjuje. U razdoblju od 1950. do 2005., broj djevojčica koje su dobile prvu menstruaciju prije 11. godine gotovo se udvostručio na 16%. Osim toga, sve više djevojčica dulje čeka da im menstruacije postanu redovite. Zašto se to događa?
Sve veće stope dječje pretilosti ključni su faktor. Masno tkivo, koje se nekad smatralo pasivnim, danas se prepoznaje kao endokrini organ koji izlučuje hormone poput leptina i inzulina koji mogu ubrzati početak puberteta.
Prehrana bogata visokoprerađenom hranom, životinjskim proteinima i šećerom, a siromašna voćem i povrćem, također je povezana s ranijim ulaskom u pubertet. Jedno kinesko istraživanje pokazalo je da prehrana bogata grickalicama, gaziranim pićima i prženom hranom povećava rizik od ranog puberteta.
Rani stres, poput socioekonomskih poteškoća ili obiteljskih trauma, može ubrzati pubertet. Studije su pokazale da djevojčice koje su izložene visokim razinama stresa u ranom djetinjstvu, češće doživljavaju rani pubertet. Pandemija COVID-19 dodatno je pridonijela tom problemu zbog smanjene tjelesne aktivnosti, lošije prehrane i povećane izolacije.
Kemikalije koje remete rad hormona, poput ftalata i bisfenola, nalaze se u brojnim svakodnevnim proizvodima - od ambalaže za hranu do kozmetike. Ove tvari imitiraju djelovanje estrogena i mogu utjecati na raniji početak puberteta. Istraživanje je također povezalo izloženost onečišćenju zraka s ranijom menarhom.
Rani pubertet može imati fizičke i emocionalne posljedice. To su:
Kraći rast: Djevojčice koje rano ulaze u pubertet često brže prestaju rasti, što može rezultirati manjom visinom.
Zdravstveni rizici: Veći rizik od razvoja pretilosti, visokog krvnog tlaka, dijabetesa i bolesti srca. Također je povezan s povećanim rizikom od raka dojke zbog dulje izloženosti hormonima.
Psihološki izazovi: Rani pubertet može uzrokovati stres, anksioznost, depresiju i probleme s tjelesnom slikom. Djeca koja izgledaju starije od svojih vršnjaka često se suočavaju s pritiskom da se ponašaju zrelije nego što jesu.
1. Zdrav način života: Osiguravanje uravnotežene prehrane, bogate voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama, može usporiti početak puberteta. Potaknite redovitu tjelesnu aktivnost i smanjite izloženost visokoprerađenoj hrani i pićima s visokim udjelom šećera.
2. Razgovor i podrška: Roditelji bi trebali otvoreno razgovarati o tjelesnim promjenama s djecom, bez stigmatizacije. Pružanje podrške i edukacija pomažu djeci da lakše prihvate svoje tijelo i razviju zdrave navike.
3. Konzultacije s liječnikom: Ako dijete pokazuje znakove ranog puberteta, važno je konzultirati se s pedijatrom ili endokrinologom. U nekim slučajevima liječnici mogu preporučiti terapiju za usporavanje procesa kako bi se izbjegle dugoročne posljedice.