Povratak u školske klupe nakon praznika može biti izazovan, posebno nakon traumatskih događaja poput nedavnog zločina koji je potresao zajednicu. Takvi događaji utječu na učenike, roditelje i školske djelatnike, izazivajući strahove i zabrinutost.
Psiholozi iz Zagrebačkog psihološkog društva upozoravaju da se kod djece može javiti otpor prema školi, strah za sigurnost te preokupiranost mislima o događaju. Slično tome, odrasli mogu osjećati anksioznost i pojačanu zabrinutost tijekom školskog dana.
Smjernice za podršku djeci i odraslima
Psiholozi su ponudili konkretne korake za olakšavanje povratka u školu.
Podsjetite na sigurnost: Iako su ovakvi zločini zastrašujući, važno je djecu i odrasle podsjetiti da se događaju rijetko i da škola nije rizičnija od drugih mjesta. Također, naglasite postojeće sigurnosne mjere u školama.
Povezujuće aktivnosti: Na početku polugodišta usredotočite se na aktivnosti koje potiču zajedništvo i brigu jednih za druge, umjesto na stroge provjere znanja.
Razumijevanje za strah: Ako dijete pokazuje otpor prema odlasku u školu, prvo saslušajte i normalizirajte njegove strahove. Nakon što pokažete razumijevanje, postavite granicu da je škola obavezna, ali ponudite opcije kako mu olakšati suočavanje – poput razgovora s osobom od povjerenja ili planiranja ugodnih aktivnosti nakon škole.
Potražite stručnu pomoć: Ako su strahovi intenzivni, obratite se stručnim suradnicima u školi ili drugim stručnjacima za mentalno zdravlje.
Podrška kolektivu: Učitelje i djelatnike škola treba ohrabriti na suradnju, prepoznati postojeće kapacitete za nošenje s teškim situacijama te prilagoditi očekivanja kako bi povratak u rutinu bio lakši.
Završetak praznika i povratak u školu može biti izazovan sam po sebi, a posebno na kraju ovih praznika. Traumatski...
Objavljuje Zagrebačko psihološko društvo u Nedjelja, 5. siječnja 2025.
Potreba za sustavnom promjenom
Psiholozi ističu da je odgovornost na vodstvu države da se osigura ne samo postrožavanje sigurnosnih mjera već i primjerena podrška mentalnom zdravlju. „Škole trebaju biti mjesta gdje djeca mogu razgovarati o traumama, razumjeti svoje osjećaje i učiti kako se nositi s teškim situacijama“, poručuju stručnjaci, naglašavajući da je ulaganje u mentalno zdravlje dugoročno jedina održiva promjena.