Svaki peti otac suočava se s izazovima u ostvarivanju svojih karijernih ciljeva, istaknuto je na predstavljanju rezultata istraživanja i okruglom stolu pod nazivom Može li se biti supertata i uspješan profesionalac?, održanom u Zagrebu u okviru projekta Aktivni očevi u Gradu Zagrebu.
Strah od nemogućnosti održavanja dobre ravnoteže privatnog i poslovnog života te stres najčešći su razlozi zašto više od 40% ispitanih očeva ne želi biti na najvišoj poziciji u karijeri. Osim toga, svaki peti otac smatra da se zbog obiteljskih obaveza ne može posvetiti napredovanju u karijeri, da ne može sudjelovati na korisnim poslovnim događajima te da je zbog roditeljstva propustio priliku za povišicom ili napredovanjem.
"Rezultati istraživanja pokazuju da se i očevi susreću s preprekama u profesionalnom napredovanju zbog svoje roditeljske uloge. Najbolji poslodavci odgovaraju i na te izazove kreiranjem inkluzivne kulture koja podržava različite potrebe zaposlenih u različitim životnim razdobljima. Time privlače i zadržavaju najbolje talente te ujedno povećavaju zadovoljstvo poslom i produktivnost", istaknula je Diana Kobas Dešković, predsjednica udruge MODE1.
Aktivna uključenost očeva u obiteljski život i skrb o djeci ima brojne pozitivne učinke, od zdravijeg emocionalnog razvoja djeteta do većeg zadovoljstva majki. Ipak, kao i majke, očevi se suočavaju s izazovima usklađivanja obiteljskih i profesionalnih obveza te su suočeni s društvenim očekivanjima uloge oca i strahom od negativnih posljedica po karijeru.
"Iako su dosadašnja istraživanja većinom proučavala i ukazivala na važnost majčinih roditeljskih ponašanja u odgoju i dobrobiti djece, pronađeni doprinos očevih ponašanja pokazuje da i očevi imaju važnu ulogu u emocionalnoj dobrobiti djeteta. Osim toga, majke koje preuzimaju većinu odgovornosti i dužnosti vezanih uz djecu manje su zadovoljne svojim odnosom s partnerom, dok su očevi koji su više angažirani zadovoljniji svojim odnosom s partnericom. Stoga se čini da bi ravnomjernija raspodjela odgovornosti i dužnosti među roditeljima pridonijela zadovoljstvu u braku i majke i oca", istaknula je prof. dr. sc. Andreja Brajša-Žganec, voditeljica projekta Dobrobit djeteta u kontekstu obitelji CHILD-WELL (HRZZ) s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Dodala je kako je važno stvoriti društvo koje će podržavati očeve u njihovoj želji da budu aktivno uključeni u život svoje djece.
Iako u Hrvatskoj već dugi niz godina očevi imaju mogućnost odlaska na roditeljski dopust, to zakonsko pravo koristi tek 4% očeva. Među glavnim razlozima nekorištenja roditeljskog dopusta, očevi ističu želju majke da provede 12 mjeseci s djetetom (46%) i više prihode očeva u obitelji (41%).
Rezultati istraživanja pokazali su da većina očeva smatra kako je fleksibilnost radnog vremena i mjesta rada ključna za održavanje ravnoteže između obiteljskih i profesionalnih obveza. Tu fleksibilnost najčešće smatraju korisnom u slučaju bolesti djeteta ili drugog člana obitelji, jer im upravo fleksibilni radni aranžmani omogućuju da budu prisutni onda kada je to najpotrebnije.
Unatoč tome što većinom smatraju da provode jednako vremena s djecom kao i njihove partnerice, dvije trećine očeva reklo je kako u skrbi o djeci provodi do tri sata dnevno, dok jednako toliko kaže kako njihove partnerice u istim aktivnostima provode između četiri i šest ili više sati dnevno.
Projekt Aktivni očevi u Gradu Zagrebu provodi udruga MODE1 s ciljem poticanja očeva na preuzimanje aktivnije roditeljske uloge te poslodavaca na usvajanje i provođenje praksi koje olakšavaju ravnopravno sudjelovanje oba roditelja u brizi i skrbi o djeci.