Snažan video prikazuje kako izgledaju napadaji panike novopečenih majki

Foto: Youtube screenshot

SVE češće se govori o postporođajnoj depresiji, tuzi i tjeskobi. To je problem koji mnoge majke ne mogu prepoznati, srame se priznati da ga imaju i ne znaju kako se s njime nositi. Zbog toga ponekad završava pod tepihom, a majke koje imaju hrabrosti progovoriti su stigmatizirane. 

Kako bi se pomoglo majkama koje se osjećaju izolirano, britanski portal Channel Mum objavio je video naziva “Kako napadaj panike doista izgleda”. U trominutnom videu majka dvoje djece Sophie Mei Lan govori o osjećajima usred napadaja panike, plače, bori se da dođe do daha i priznaje: “Jednostavno ne želim biti ovdje - ne mogu se s time nositi.”

Video je djelo psihologinje Emme Kenny, a otkrio je još neke poražavajuće podatke.

“Roditelji su posebno osjetljivi na tjeskobu, čak i ako prije nisu imali problema s mentalnim zdravljem. Naše istraživanje otkrilo je da 85 posto majki pati od neke vrste tjeskobe ili problema u trudnoći ili nakon porođaja. Više od polovice nije uopće bilo upozoreno da bi im se to moglo dogoditi”, piše Channel Mum.

Kažu i kako tri od deset mama ima barem jedan napadaj panike, a više od četvrtine je to iskusilo nekoliko puta. 23 posto njih imalo je takav napadaj pred djetetom. 

Polovica majki skriva svoje napadaje i nikad nikome nisu priznale da im se to dogodilo. Dvije od pet majki brinu da će ih drugi zbog toga osuditi, a četvrtina se boji da bi mogli oduzeti djecu ako to priznaju.

Najčešći okidač za napadaj je osjećaj da se ne mogu nositi sa svime što im se događa koji se javlja u 48 posto slučajeva, dok je kod 37 posto ispitanica napadaj izazvao osjećaj da nisu dovoljno dobre majke.

Najčešći simptomi su prestanak disanja s kojim se susrelo sedam od deset majki, a 63 posto nije moglo kontrolirati plač.

Tri od pet majki taj osjećaj opisuje kao nevjerojatan strah, a 22 posto čak je u nekom trenutku pomislilo na samoubojstvo.

Savjetodavnu pomoć suicidalnim i depresivnim osobama pruža udruga "Životna linija"

Direktnu savjetodavnu pomoć suicidalnim i depresivnim osobama pruža udruga "Životna linija" putem besplatne SOS telefonske linije.

U svom radu Udruga u potpunosti poštuje vašu privatnosti (anonimnost pozivatelja) te ima visoke etičke standarde pružanja psihosocijalne pomoći. Svakom se pozivatelju pristupa individualno, uz poštivanje njegovih osobnih izbora i granica.

Stručna je pomoć dostupna telefonskim putem na broju 0800/123-123 svakim radnim danom od 10 do 22 sata, kao i putem e-maila: pomoc@pomoc.hr.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.