Velik dio napetosti u odnosima između roditelja i djece u odrasloj dobi proizlazi iz različitih uvjerenja i vrijednosti, tvrdi psiholog i terapeut Jeffrey Bernstein. Ističe da mnoge mlađe generacije danas svijet promatraju kroz "crno-bijelu" podjelu ispravnog i pogrešnog, a kada se njihova snažna uvjerenja sukobe s roditeljskima, to često dovodi do udaljavanja, frustracije, ogorčenosti i nepoštovanja u većoj mjeri nego kod prijašnjih generacija. Dakle, prema stručnjacima i istraživanjima, ako odraslo dijete koristi sljedeće fraze, uopće ne poštuje svoje roditelje.
Iako je određeno udaljavanje između roditelja i odrasle djece prirodno, razlike u vrijednostima i očekivanjima mogu stvoriti trajnu napetost. Roditelji često imaju ideju o tome kako bi njihova djeca trebala živjeti, dok odrasla djeca osjećaju frustraciju kada roditelji ne prihvaćaju njihove nove poglede. Nepoštovanje se javlja kada su razgovori neproduktivni, obilježeni svađama, slabim slušanjem i omalovažavanjem, piše YourTango.
Kako postaju samostalna, preuzimanje odgovornosti ključno je za odraslu djecu, jednako kao i za roditelje. Iako su traženje podrške i zajedničko rješavanje problema prirodni dijelovi odnosa, ako odraslo dijete često koristi ovu rečenicu ili odbija pomoći roditeljima zbog vlastite udobnosti, time pokazuje nedostatak poštovanja.
Ako odraslo dijete koristi ovu frazu u razgovorima koji bi mogli biti podržavajući i osnažujući, to upućuje na to da vlastitu udobnost i vrijeme stavlja ispred odnosa. Prema studiji iz 2022. godine, upravo je zajedničko provedeno vrijeme snažno povezano s kvalitetom odnosa između roditelja i njihove odrasle djece, osobito u razdobljima krize.
Promjene uloga u odnosu roditelja i djece mogu izazvati značajne napetosti, pokazuju istraživanja. Iako je emocionalno udaljavanje prirodno, ovakve rečenice u odgovoru na roditeljska pitanja ili pokušaje povezivanja često ukazuju na narušeno poštovanje, čak i kada su iza njih složeniji osjećaji frustracije i povrijeđenosti.
Razgovori o osjetljivim temama mogu biti zahtjevni, ali su mogući uz međusobno poštovanje. Ako odraslo dijete ne pokazuje interes za razumijevanje roditeljske perspektive i prije svega koristi ovakve izjave, razgovori često završavaju većim napetostima nego rješenjima.
Razgovori o iskustvima iz djetinjstva i mogućim traumama složeni su i česti u suvremenom društvu, no ako su roditelji preuzeli odgovornost i otvorili prostor za iscjeljenje, stalno prebacivanje krivnje i korištenje ove fraze može biti znak dubokog nepoštovanja.
Kako se odrasla djeca mijenjaju i razvijaju nova uvjerenja, roditeljska kritika može izazvati osjećaj odbačenosti, čak i kada to nije bila namjera. Ova rečenica često proizlazi iz osjećaja nesigurnosti i emocionalne distance koja se s vremenom teško prevladava.
Prema jednom istraživanju, odrasla djeca predstavljaju važan izvor emocionalne podrške roditeljima kako stare. Iako roditelji ne bi trebali očekivati stalnu pomoć, zdravi odnosi zahtijevaju uzajamnost, a često korištenje ove fraze signalizira manjak poštovanja.
Kao odrasli, često zaboravljamo da i roditelji prolaze kroz vlastite izazove i emocije. Kada odraslo dijete stalno koristi ovu frazu, ono umanjuje roditeljske osjećaje i poništava njihova iskustva, stavljajući vlastite potrebe ispred odnosa.
Iako nitko nikome ne duguje "otplatu" za djetinjstvo, zdravi odnosi ipak uključuju brigu, prisutnost i međusobno uvažavanje. Ova rečenica često pokazuje emocionalno zatvaranje i zanemarivanje činjenice da i odnos između roditelja i djece zahtijeva trud i njegu.