IAKO bismo im svakog dana u godini trebali posvetiti koju dodatnu minutu, druge nedjelje u svibnju slavimo majke. Bile one mame tek nekoliko mjeseci ili broje desetljeća majčinskog staža, njihova ljubav, podrška i briga bezuvjetne su i nezamjenjive. Emocije ne pripadaju ni u jedan brojevni sustav, no statistika i majke stavlja u ''kućicu'', točnije, na razini godine prati koliko je žena rodilo, koja im je prosječna starost pri porodu, kolika je stopa fertiliteta pojedine države i slično. U nastavku provjerite koje je podatke izdvojio Državni zavod za statistiku.
Žene u Hrvatskoj postaju majke u kasnim dvadesetima
Donijeti novi život na svijet hrabra je i odgovorna odluka. Na nju se odlučila 35.871 žena koja je rodila u 2021., a mnoge su tim činom prvi put postale majke. Od ukupno 36.508 živorođene djece u 2021. upravo je većina bila prvo dijete.
Prosječna starost majki pri prvom porodu u 2021. bila je 29.6 godina. To je mnogo više nego prije pedeset godina, kad su žene prvo dijete rađale s prosječno 22.6 godina.
Gledajući ukupan broj poroda, prosječna starost majke pri porodu u 2021. iznosila je 31.1 godinu. Najveći je broj onih koje su rodile u tridesetima, zatim su najzastupljenije majke u dvadesetim godinama, a više od tisuću i pol žena koje su rodile imalo je više od 40 godina.
Stopa fertiliteta najviša u Francuskoj, Hrvatska uz bok europskog prosjeka
O majčinstvu govori i stopa totalnog fertiliteta, koja se definira kao prosječan broj živorođene djece koju bi jedna žena rodila u fertilnoj dobi života (15 - 49 godina) pod uvjetom djelovanja istih specifičnih stopa fertiliteta kao i promatrane godine. U Hrvatskoj je u 2021. iznosila 1.58, što je vrlo blizu prosjeka Europske unije od 1.53. U cijeloj Uniji, prema tom pokazatelju, najviše bi djece u fertilnoj dobi rodile žene u Francuskoj (1.84), a najmanje na Malti (1.13).
Što još znamo o majkama u Hrvatskoj?
Osim tih podataka, postoje i dodatni, koji također mogu biti korisni kad se promišlja o djeci i njihovim majkama. Statistika, naime, prati i podatke o majkama živorođene djece prema postignutom obrazovanju i aktivnosti. U 2021. najviše djece, gotovo polovicu od ukupnog broja, rodile su majke čiji je najviši stupanj obrazovanja srednja škola. Iduća skupina po zastupljenosti jesu majke s visokim obrazovanjem.
U 2021. čak 87.9% djece rodile su majke koje su bile aktivne, tj. svojim su radom zarađivale za život, tražile prvo ili ponovno zaposlenje, a majke 5.7% djece bile su uzdržavane, odnosno nisu imale vlastitih sredstava za život. Vrlo mali udio, samo 0.4% djece, rodile su žene koje raspolažu samo osobnim prihodima (socijalna pomoć, prihod od davanja u zakup, umirovljenice), dok za 6.0% rođene djece podatak o aktivnosti majke nije poznat.