Skandinavski bestseleri koji nisu krimići

Foto: Promo 

PRIJE desetak godina Stieg Larsson je promijenio način na koji svijet čita krimiće. Njegova Milenijska trilogija popularizirala je teške socijalne teme i pokazala nam da krimići mogu biti slojeviti i kompleksni, a istovremeno jako popularni. To je bio uvod u eksploziju popularnosti skandinavskih krimića u cijelome svijetu: Larsson u Švedskoj, Nesbo u Norveškoj, Adler Olsen u Danskoj, Tuomainnen u Finskoj. I dok se Skandinavija, nakon tog prvog vala, ustoličila kao europska prijestolnica krimića, u tim su se hladnim sjevernim zemljama počeli rađati bestseleri koji nisu krimići. Romani koje ćemo vam predstaviti pokrivaju širok tematski i vremenski spektar – od smijeha do suza, od apsurdnih avantura do svakodnevice bez ikakvih događanja, od početka 20-og stoljeća do modernog vremena – naši Skandinavci imaju za svakog ponešto.
 
1. Čovjek zvan Ove – Fredrik Backman
 
Zemlja porijekla: Švedska
 
Prvijenac Fredrika Backmana trenutačno je najpopularniji švedski roman u svijetu i ne pokazuje znakove posustajanja. Gotovo se godinu dana u SAD-u nalazi na samom vrhu najprodavanijih knjiga, a ostatak svijeta ima slične statistike. Ovo je roman o jednom neobičnom čovjeku koji se, pogađate, zove Ove. Ove je čangrizavi šezdesetogodišnjak koji na svijet gleda sa čuđenjem. Ali Oveovo čuđenje nije ono pjesničko – on smatra da su svi oko njega potpuni i nepopravljivi idioti. Od situacije do situacije Ove se pita što je to pošlo po zlu sa svijetom. Knjiga je, zbog tog stava glavnog junaka, protkana urnebesno smiješnim situacijama. Ali ovo nije humoristični roman – Ove je čovjek tragične prošlosti koji pokušava pronaći novi smisao. Čitatelji će, kroz povremena vraćanja u prošlost, upoznati Ovea i shvatiti da on zapravo ima srce od zlata. Ovaj je naslov smiješna i tužna priča o jednom neobičnom čovjeku i svakim svojim retkom dokazuje da zaslužuje status velikog bestselera. Iako je ovim romanom Oveova priča završila, sljedeće se godine, u hrvatskim knjižarama, očekuje druga knjiga istog autora.
 
 
2. Kad su golubice nestale – Sofi Oksanen
 
Zemlja porijekla: Finska
 
Mnogi kritičari smatraju da je finska autorica Sofi Oksanen srodnica velikih ruskih klasika, a njezin posljednji roman preveden na hrvatski to samo može potvrditi. Budući da svoje korijene s majčine strane vuče iz Estonije, upravo je tamo smjestila radnju ovog romana. Knjiga nas vodi u prošlost i opisuje dva povijesna razdoblja: njemačku okupaciju Estonije 1941. te kasniju rusku okupaciju 1963. Priča, kroz ova turbulentna razdoblja, prati život dva rođaka, Rolanda i Edgara. Ovo je knjiga o ekstremnim vremenima jedne, našim čitateljima, malo poznate države. Iako nema puno stranica, ovaj roman čita se kao saga prepuna događaja i istinske drame bez imalo patetike. Sofi Oksanen dobitnica je brojnih nagrada, a nagađa se da bi se uskoro među njima mogla naći i Nobelova nagrada za književnost.
 
 
3. Čitateljica u potrazi za sretnim završetkom – Katarina Bivald 
 
Zemlja porijekla: Švedska
 
Sara ima 28 godina i nikad nije bila izvan Švedske, osim putujući uz pomoć knjiga. Nakon gubitka posla u knjižari odluči prihvatiti poziv svoje prijateljice Amy, starije Amerikanke s kojom se dopisuje o knjigama, da je posjeti. Čim stigne u Broken Wheel, u američkoj saveznoj državi Iowi, doznaje da je Amy mrtva, a da bi ona trebala provesti, sama samcata, tri mjeseca u mjestu u kojem žive osebujni stanovnici, nenavikli na strance, a kamoli turiste..
Sara vrlo brzo shvati da nije sama, ali i da njezinim novim sugrađanima očajnički treba doza avanture, malo self-helpa, a možda i mrvica romanse. Ukratko, Sara shvati da im je potrebna - knjižara. Ako ste mislili da su sjevernjaci hladni, ovaj će vas šarmantni roman sigurno razuvjeriti. „Čitateljica“ je priča o malom mjestu, osebujnim ljudima i knjigama, knjigama, knjigama. Malo podsjeća na roman Mala pariška knjižara te na knjigu (i film) Čokolada. Zamotajte se u dekicu i uživajte čitajući ovu prekrasnu priču.
 
 
4. Moja borba – Karl Ove Knausgaard
 
Zemlja porijekla: Norveška
 
Moja borba veliki je norveški bestseler u šest tomova. Ipak, bestseler ovdje ima samo tu konotaciju – prodaje se iznimno dobro. Ostale karakteristike ove ispovjedno-obiteljske kronike vrlo su daleko od lakoće kojom se čitaju bestseleri na koje smo navikli. Knausgaard u Mojoj borbi priča o svojem odrastanju i svakodnevnom životu. Autor o sebi i svojoj obitelji otkriva i ono o čemu pristojni Skandinavci ne govore, ali isto tako piše i "o ničemu“, odnosno o spravljanju doručka, ručka, obavljanju svakodnevnih poslova, rutinskih radnji. Ne zvuči baš zanimljivo? S jedne strane i nije, ali sjetite se Prousta koji je upravo takvim tekstovima postao klasik. S druge, pak, strane ono što ovaj naslov (i ostale nastavke) izdvaja od drugih sličnih knjiga je nevjerojatna iskrenost autora – Knausgaard sebe potpuno razgolićuje i nastoji prikazati antipatičnim. I ne samo antipatičnim, nego, i običnim i neadekvatnim. Vjerujemo da je mnogima jasno, u ovoj kulturi spektakla, koliko hrabrosti treba da se čovjek ne skriva iza maske zanimljivosti. Zahtjevna, ali vrlo kvalitetna književnost. Na hrvatski su jezik prevedena dva toma, a ove se godine očekuje i treći.
 

5. Djevojka koja je spasila švedskog kralja – Jonas Jonasson

Zemlja porijekla: Švedska

Ako je Stogodišnjak bio Jonassonov Forrest Gump, onda je Djevojka njegov Milijunaš iz predgrađa. Usporedbe Jonassonovih romana s ovim filmovima prilično su točne, ali zanemaruju jednu činjenicu – oba ova romana su genijalno apsurdna i smiješna. U Djevojci nas autor upoznaje s Nombeko, malom genijalnom matematičarkom koja se rodila u Africi u siromašnoj obitelji te s ne baš perspektivnom budućnošću. Ali, urođeni talenat male Nombeko otvorit će joj vrata o kojima nije mogla ni sanjati. Ako ste čitali Stogodišnjaka, neće vas začuditi što Nombeko dobiva posao čistačice u tajnoj ustanovi u kojoj se izrađuju atomske bombe, a ona postaje (skriveni) mozak cijele operacije. Jonasson se još jednom pokazuje kao majstor nemogućih situacija u koje, unatoč samima sebi, nekako uspijemo povjerovati te se prepustiti autoru da nas vodi iz jako ludog u još luđe.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Komentare možete pogledati na ovom linku.
 
Komentare možete pogledati na ovom linku.