DANAŠNJA moda često izaziva kritike u usporedbi s odjećom iz prošlog stoljeća. Kupci se žale na traperice koje se brzo istroše, šavove koji pucaju već nakon prvog nošenja, boje koje se ispiru i odjeću koja gubi formu. Kvaliteta materijala i izrade često je pod upitnikom, pa smo odlučili istražiti što o tome kažu kupci.
"Cijene, a ni brendovi ne garantiraju kvalitetu. Čini mi se da je vijek trajanja robe sve kraći, zato imamo veliku proizvodnju obuće i odjeće. Sjećam se da sam prije jedne traperice nosila skoro desetljeće, a danas mi se raspadnu nakon nekoliko nošenja. Materijali nisu kvalitetni, a ni izrada. Radije ću dati više novca za nešto što će mi trajati dulje nego da svake sezone kupujem novo", rekla nam je Monika.
Problem leži u brzoj modi - poslovnom modelu koji se temelji na masovnoj proizvodnji odjeće i obuće po niskim troškovima, često kopirajući najnovije modne trendove.
"Nema garancije da je roba kvalitetna"
"Danas se većina robe radi od nekvalitetnih materijala. Kako bi se zadovoljile potrebe širokih masa, pribjegava se jeftinim načinima izrade odjeće i obuće. Nema garancije da je roba kvalitetna. Kad sam ja bila mlada, sve je bilo drugačije. Cipele su bile skupe jer su bile izrađene ručno i od kvalitetnih materijala, sad su sve to preuzeli veći proizvođači koji rade za široke mase", kaže Ljiljana.
"Danas su se našle zamjene za kvalitetne materijale, no mislim da ljudi imaju krivu percepciju o modernoj odjeći i obući. Netko tko želi naći kvalitetne materijale može ih naći. No, ove jeftine stvari su nam pod nosom, pa me ne čudi zašto ljudi krenu za tim. Dobila sam dojam da mlade ljude nije briga za kvalitetu, ali starije jest. Ljudi posežu za brzom modom zbog niske cijene", tvrdi Mia.
Tamna strana brze mode
Kao što je Mia istaknula, glavni problem brze mode je taj što potiče prekomjernu potrošnju. Prema nekim istraživanjima, prosječna osoba nosi samo 20 posto svoje odjeće 80 posto vremena, a ciljana publika brendova brze mode su mladi u dobi od 18 do 24 godine.
Proizvodnja brze mode troši ogromne količine vode, energije i sirovina, a rezultira zagađenjem zraka i otpadom. Brza moda često koristi jeftinu radnu snagu u zemljama u razvoju, što dovodi do izrabljivanja radnika. Osim toga, ima negativan utjecaj na ljudsko zdravlje.
Brendovi često koriste jeftine materijale i kemikalije koje su štetne za ljude i sadrže otrovne supstance koje mogu izazvati zdravstvene probleme. Kako bismo saznali više o kvaliteti današnje odjeće i obuće, razgovarali smo s postolarom Zdravkom Igrecom iz Zagreba i dizajnericom Tatjanom Pereković, koji su podijelili svoja iskustva i mišljenja.
"Danas je zastupljen konzumerizam"
"Stvar je u tome što je u modi, kao i u svemu ostalom, danas zastupljen konzumerizam. Tržišta su preplavljena robom upitne kvalitete. Fast fashion je preuzeo vodstvo, što znači slijepo praćenje trendova koji se brzinom munje izmjenjuju. Skidaju se modeli vodećih svjetskih dizajnera i modnih kuća i rade jeftine kopije koje preplavljuju tržište", kaže Tatjana, vlasnica modnog brend Tatya.
"No, postoji i druga strana u tom moru konzumerizma danas što se tiče kvalitete materijala i izrade i iznad svega dizajna. To su brendovi koji se uglavnom samostalno razvijaju, što iziskuje puno predanosti, rada i upornosti, a na sreću, ima i u Hrvatskoj klijentele koja to prepoznaje i daje podršku kupujući i cijeneći njihov rad."
Modna dizajnerica tvrdi da u svom poslu uvijek bira kvalitetan materijal. "Materijali koji su dostupni u trgovinama u Hrvatskoj su uglavnom iz uvoza, no ima uvoznika koji također prate i drže do kvalitete. Kako se dizajneri drže kvalitetnog dobavljača, materijala i krojača za kvalitetnu izradu, tako i klijenti ostaju vjerni kvalitetnim brendovima."
"Hrvatska ima kvalitetne dizajnere, ali oni odlaze van raditi"
Tatjana misli kako je hrvatska tekstilna industrija uvijek imala izvanrednu kvalitetu izrade, ali je propala jer je uporno odbijala ići ukorak s vremenom, slabo cijeneći i razvijajući dizajn, slijepo se držeći za zastarjele načine i sisteme, razmišljanja, proizvodnje, poslovanja.
"Hrvatska ima jako puno kvalitetnih dizajnera i krojača koji, nažalost, odlaze van raditi jer su ovdje necijenjeni i potplaćeni. Tržište je preplavljeno jeftinom kineskom robom, a usuditi se i upustiti se u rizik i razvoj samostalnog brenda nije ni laka ni mala stvar. Mnogi vrlo brzo odustanu ili si to ostave kao hobi uz neki primarni posao", kaže.
"Ima kvalitetne robe, no danas se nosi drugačiji tip obuće"
Kad je riječ o obući, Zdravko, koji u obiteljskom biznisu radi već 42 godine, smatra da danas ima kvalitetne robe na tržištu, no nosi se drugačiji tip obuće. "Prije su se više nosile cipele, sad se nose tenisice. Kožna obuća se nosila. Danas su svi mahom u tenisicama, to je razlika u odnosu na prije. Kvalitetna obuća se radi od kože. Ovo što se štanca, to se radilo i prije."
"Danas se puno više proizvodi nego prije. Kod masovne proizvodnje morate znati da ćete imati svega i svačega. Prije se sportska obuća kupovala, ali nije se prije nosila toliko. Danas se tenisice nose iz dana u dan i cijeli dan, kao nekada cipele. Bez obzira na prilike."
"Uvijek će cipela duže trajati nego tenisica jer ona je konstrukcijski drugačije rađena i napravljena je da traje. Sportska obuća je namijenjena za aktivnosti, ali danas se upotrebljava kao obuća za sve prigode. I na vjenčanju se nose tenisice. Morate imati više pari svega, pa će duže trajati. Tenisice dominiraju", tvrdi Zdravko, koji je istaknuo da servisira, odnosno popravlja samo obuću koju proizvede.
"Nekad su traperice trajale 10 godina, sad ni godinu dana"
Da kvaliteta današnje odjeće i obuće nije na nivou na kojem je bila prije nekoliko desetljeća, slaže se i vlasnica jednog zagrebačkog krojačkog salona koja svoj obrt ima već 20 godina. "Kvaliteta odjeće je definitivno lošija u odnosu na prije. To svi kažu, a i vidi se kad vam dođe roba u ruke. Vidi se da to ništa ne vrijedi", rekla nam je.
Vlasnica smatra da je današnja roba kratkog vijeka. "Prije se koristio pravi pamuk, lan, svila, ali to se i naplatilo više. Tehnologija je došla do tog stupnja da su počeli smišljati umjetne materijale da budu slični tom pamuku od prije. Nekad su traperice trajale 10 godina minimalno, a sad ih kupim i ne izdrže ni godinu dana."
"Izgledom nalikuju na traper, ali je materijal pun elastina. Nakon dva oblačenja se razvuku i više se ne vraćaju u prvobitno stanje. Radim i popravke. Ljudi najviše krpaju traperice i donje dijelove hlača. Ako ljudi misle da imaju vrijedan komad odjeće, onda će platiti popravak i održavat stvar na životu, oni kojima to nije bitno kupit će nove", zaključuje.