Pri kreiranju rubrike Index Shopping nastojimo izdvajati odlične proizvode koji se i nama sviđaju te odlične akcije i popuste. Ne objavljujemo proizvode koje i sami ne bismo kupili ili smatramo da njihova promocija nije u skladu s profesionalnim standardima. Neki proizvodi u rubrici Index Shopping mogu biti sponzorirani.
WHO je donio odluku da umjetni zaslađivač aspartam stavi u kategoriju "moguće kancerogen", ali isti ostaje siguran za konzumaciju u ranije utvrđenim količinama. Kao što smo već i pisali, aspartam je umjetno sladilo 200 puta slađe od šećera.
Na tržištu se pojavio početkom 80-ih godina prošlog stoljeća, a u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, dopušten je kao dodatak hrani - aditiv za zaslađivanje raznih vrsta hrane i pića poput deserta, slatkiša, mliječnih proizvoda, žvakaćih guma, proizvoda od voća i povrća, niskokaloričnih proizvoda i proizvoda za kontrolu tjelesne mase te kao stolni zaslađivač.
"Prisutnost aspartama mora biti naznačena na deklaraciji ili imenom ili E brojem (951). Aspartam, ako se konzumira u preporučenim dozama, ne predstavlja rizik za zdravlje. Procijenjena sigurna doza unosa aspartama u danu je 40 mg/kg tjelesne mase", rekla nam je prije desetak dana Dubravka Marija Kreković iz HZJZ-a.
Obratili smo se ponovno HZJZ-u i Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu s novim upitom sada kada je WHO prebacio aspartam u kategoriju "moguće kancerogeno". Zanimalo nas je što to sada znači i koja je procedura za dalje? Isto tako nas je interesiralo hoće li to imati daljnji utjecaj na proizvodnju prehrambenih dobara i hoće li biti kakvih novih ograničenja za upotrebu aspartama? Evo što su nam rekli.
"IARC radna skupina označila je aspartam kao potencijalno kancerogen za ljude, grupa 2B. Razvrstavanje u skupinu 2B znači da je sredstvo klasificirano kao moguće kancerogeno za ljude. Klasifikacija u skupinu 2B može se postići kada postoje ograničeni dokazi da agens može izazvati rak kod ljudi, ali ograničeni ili neadekvatni dokazi za rak kod pokusnih životinja; ili kada postoje uvjerljivi (dovoljni) dokazi da agens uzrokuje rak kod pokusnih životinja, ali malo ili nimalo informacija (neadekvatni dokazi) o tome uzrokuje li rak kod ljudi; ili kada postoje jaki mehanički dokazi koji pokazuju da agens pokazuje jednu ili više prepoznatih ključnih karakteristika karcinogena za ljude", odgovorila nam je Dubravka Marija Kreković iz HZJZ-a.
Isto tako je u odgovoru dodala da JEFCA panel skupina nije mijenjala preporučeni dnevni unos pa je on i dalje 40 mg/kg tjelesne mase.
"Ono što su obje skupine željele je da se potaknu neovisne istraživačke grupe da razviju bolje provedene kohortne studije (uključujući duže praćenje i ponovljene upitnike o prehrani u postojećim kohortama) i randomizirana kontrolirana ispitivanja, uključujući studije mehaničkih putova relevantnih za inzulin regulacije, metaboličkog sindroma i dijabetesa, posebno povezanog na kancerogenost.
Najbitnije za naglasiti je da SZO apelira da se kod odraslih i kod djece, smanji unosa slobodnih šećera na manje od 10% ukupnog energetskog unosa te da se zaslađivači koji ne sadrže šećer ne koriste kao sredstvo za postizanje kontrole težine ili smanjenje rizika nezaraznih bolesti jer dokazi još uvijek upućuju na to da njihova uporaba ne pomaže u dugoročnoj kontroli težine i može povećati rizik od dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i preuranjene smrtnosti", istaknula je Dubravka Marija Kreković iz HZJZ-a u odgovoru.
Također je u odgovoru naglasila da s obzirom na to da je navedeno da nema dovoljno dokaza kako bi ova tvar bila razvrstana u više kategorije, potrebno je uložiti u više studija kako bi se našli dokazi za štetnost tvari.
Iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu dodatno su nam pojasnili što se sve nalazi u toj skupini B2, u kojoj je sada i aspartam.
"Prema Međunarodnoj agenciji za istraživanje raka (IARC), aspartam se sada nalazi u skupini B2, a to su tvari moguće karcinogene za ljude. Za ilustraciju, u toj se skupini nalaze, primjerice, alkoholna pića, konzumiranje crvenog mesa, ispijanje kave, Aloe vera ekstrakt cijelog lista, Ginko biloba ekstrakt te radiofrekventna elektromagnetska polja (među kojima je i uporaba mobitela)", rekli su nam iz agencije.
"Nakon pregleda sve dostupne znanstvene literature, JECFA je zaključila da vrijednost prihvatljivog dnevnog unosa za aspartam ostaje nepromijenjena, tj. da dostupni znanstveni dokazi ne ukazuju na potrebu mijenjanja te vrijednosti. To praktično znači da nema niti zakonodavnih promjena za industriju.
Nadalje, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) upravo ažurira svoju procjenu izloženosti potrošača aspartamu i trenutno nema naznaka da u bilo kojoj dobnoj skupini potrošača dolazi do unosa aspartama hranom u količini većoj od postavljenog prihvatljivog dnevnog unosa", istaknuli su u odgovoru iz agencije.
Doznali smo da JECFA navodi da bi primjerice odrasla osoba od 70 kg trebala dnevno konzumirati više od 9-14 limenki dijetalnog bezalkoholnog pića (koje sadrži 200 ili 300 mg aspartama), kako bi prešla prihvatljivi dnevni unos, pod pretpostavkom da nema unosa aspartama iz drugih izvora hrane.
"IARC i WHO nastavit će pratiti nove dokaze i poticati neovisne istraživačke skupine na provođenje daljnjih istraživanja o potencijalnoj povezanosti između izloženosti aspartamu i učinaka na zdravlje potrošača", rekli su nam na kraju iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Aspartam se najčešće nalazi u proizvodima na kojima stoji zero sugar ili sugar free, ali to nije uvijek pravilo. Evo u kojim smo ga mi proizvodima na policama trgovina našli (popisali smo sve zaslađivače koji se u proizvodu nalaze uz aspartam):
Aspartam se koristi kao zaslađivač u oko 6000 proizvoda na tržištu, kao i drugi navedeni zaslađivači, tako da su ovi gore samo mali dio onih koji ga sadrže, a koje smo mi našli.