Ekskluzivno: Ovo je strategija za spas sporta u EU - Iz proračuna ćemo financirati sve klubove, ne samo Dinamo!

Foto: Nenad Dugi, Ronald Goršić / Cropix

U SASVIM krivom smjeru idu kataklizmične najave da će ulaskom Hrvatske u EU hrvatski klubovi ostati bez državnog novca. Prije svega treba pojasniti sljedeće: Uniju, u principu, uopće ne zanima kako Hrvati dijele svoj novac - pretpostavlja se da smo sposobni sami urediti transparentan sustav. Kada je riječ o potporama, Europi je bitno da se novcem poreznih obveznika ne gura hrvatske klubove u povoljniji položaj među klubovima država članica, koliko god to apstraktno zvučalo. Tako, uostalom, piše i o Ugovoru o funkcioniranju EU. To je orijentir za svaku raspravu. Za početak, uskladit će se propisi Zakona o sportu s propisima EU, ili preciznije, europsko zakonodavstvo postavit će se iznad domaćeg. No, ministarstvu iza tog pakta ostaje prava močvara kojom se mora pozabaviti.

Ekskluzivno smo doznali kako će točno izgledati dopune Zakona o sportu, odnosno njegovog financiranja i koje mjere Ministarstvo planira uvesti da spriječi kolaps klubova.

"Financiranje profesionalnog sporta od strane RH i jedinica lokalnih i područnih uprava i Grada Zagreba sukladno odredbama ovog zakona, ukoliko ima učinka na trgovinu RH i drugih država članica mogu će je ako je sukladno propisima o državnim potporama iz Ugovora o funkcioniranju EU", stajat će u dopunjenom Zakonu.

Očekuje da se će prve dopune biti usvojene do ljetne stanke u Saboru.

"Naprimjer, Dinamo igra Ligu prvaka. Ako je on financiran od strane Zagreba ili države, tada je u prednosti u odnosu na neki drugi europski klub kojem je to zabranjeno. To je zakon koji to limitira. Nitko tebi ne brani da iskrcaš tonu love klubu, ali ako on postane konkurent nekome u Europi koji to nema, to je suprotno zakonu. I zato je ideja da se ne financira Dinamo, nego svi klubovi", objašnjavaju u ministarstvu.

U dešifriranju europskih želja, treba voditi računa o tome da je sport tek 2009. godine postao nadležnost EU, ali kroz pravila o potporama. Države članice ne žele harmonizaciju sporta, svaka država članica barem dijelom financira profesionalni i lokalni sport. Zbog sporta su sve države članice nametnule ideju da se pravila o državnim potporama moraju modernizirati.

Gotova rješenja ne postoje u Europi. Kontrolira se svaki slučaj posebno. Ni Europa se ne ponaša korektno do kraja. Oni koji u europsku kasu daju više imaju i veće privilegije, a oni koji uzimaju...

Bandić Dinamo može plaćati - za promidžbu, iz marketinških fondova

Europa luta, a to je sjajna startna pozicija za hrvatske kreativce.

"Stranputice nisu loše, kreativnost je naša kvaliteta. Ali moramo vidjeti gdje nas to vodi", kaže Petar Skansi.

Naravno da u ministarstvu ne mogu govoriti o načinu na koji je moguće izbjeći europsko sito, no možemo pogledati kako su se snašli u Europi. U Poljskoj, primjerice, egzistira model da se državna sredstva klubovima daju iz marketinških, a ne iz  iz sportskih sredstava. Tako Milan Bandić može propisati da su Dinamo, Cibona i Medveščak klubovi koji promiču regiju i distribuirati im novac. Cifra od 250 tisuća eura u tri godine sredstva su koje profesionalni klubovi mogu povući bez pravdanja.

"Ovo bi trebalo zadovoljiti oko 90 posto sportskih udruga. 60 tisuća eura na godinu, s tim možeš lagodno platiti trenera, direktora, tajnike i neke osnovne izdatke za funkcioniranje", objašnjava Skansi.

Što bi napravio privatnik? Ako bi napravio tako, onda to nije državna potpora

On nudi još jedno ishodište Europske komisije koja postavlja pitanje: što bi jedan privatnik napravio u datom momentu i dobiva odgovor - je li riječ o potpori ili ne. Osim problematike potpora u sportu, Hrvatska mora riješiti dilemu što je to profesionalni klub. Primjera radi, penjački klub u Njemačkoj morao je vratiti potporu jer je pored umjetne stijene postavio aparat za kavu, a kovanice nisu ništa drugo - nego biznis. Nijemci ne daju ni centra svojim profesionalnim ligama, financiraju tek niže grassroots programe, dok se Ciprani primjerice, maksimalno financiraju javno. 

Lutanja u strategiji sporta u Hrvatskoj rezultirala su neodrživim sustavom financiranja sporta koji k tome, od 1. srpnja prestaje važiti. Promjene se neće dogoditi preko noći, ali će se dogoditi. Neugodno je što pitanje dodjela gradskih milijuna Dinamu mora postaviti udruga malih dioničara Hajduka, a Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja 215 milijuna kuna u šest godina proglasiti legalnim, jer prema Zakonu o sportu to uistinu jesu.

"Bitan je motiv. Pritužbe Hajduka su utemeljene, ali u periodu kada nisu važile. U AZTN je jasno rečeno da od 1. srpnja više neće moći biti tako. Osim zakona postoji još nešto, a to je moral koji mi ne priznajemo", odgovara Skansi.

Šibenski moral: Opraštaju im dug, a oni ga svjesno povećavaju da im oproste više

To je onaj dio koji Europska komisija podrazumijeva. Jer, što reći na podatak da porezna uprava oprašta Šibeniku dug od 30 milijuna, a oni ga brže-bolje svjesno produbljuju, kako bi otpis progutao što više njihovog nereda? 

Krivi je dojam da će Europska komisija biti nabrijani watchdog, no sumnje će im moći prijaviti bilo tko, a oni će ih bez iznimke provjeravati.

No, pitanje je što ćemo napraviti iznutra. Odgovore smo potražili tijekom više razgovora u ministarstvu, s ministrom i suradnicima, kao i članove radnih grupa i predstavnika MZOS u euro institucijama.

Ovo je plan koji će uskoro iznijeti Jovanovićevo ministarstvo. Točke su nam detaljno objasnili u ministarstvu.

1. Ukidanje članarina za klubove koji se financiraju državnim dotacijama

"Javne potrebe u sportu su poticanje i promicanje sporta. Što znači promicanje sporta? Dva su osnovna cilja, masovnost i izvrsnost. Ovdje smo već u krizi, jer kad analizirate masovnost, ustanovit ćete da se masovno organiziraju sportski klubovi bazirani uglavnom na članarini, a k tome primaju i državne dotacije. Pod izlikom "neka se naša djeca bave sportom" nastaje masovnost radi biznisa. Tako imamo da je jedan sport koji je moguće organizirati u garaži najmasovniji sport. Naša ideja je ukinuti članarine. Onaj tko ima pravo na državnu potporu ne naplaćuje članarine. Ne može se podupirati nekoga tko radi biznis. U Americi se sve plaća, no mi u Europi ipak imamo drugačiju socijalnu kulturu"

2. Financiranje državnih prvenstava iz državnog proračuna

"Drugi je cilj izvrsnost, a rezultat jedan od kriterija. Prioritet je afirmacija države. Limita za odgoj mladih i infrastrukturu nema. Kada se radi o vrhunskom sportu, i on može biti predmet interesa države. Naš je plan, koji prvi put vama otkrivamo - financiranje državnih prvenstava iz državnog proračuna. To nije podliježe kontrolingu EK. Svim klubovima dali bismo egzistencijalni minimum i nema narušavanja tržišnog natjecanja jer daješ svima. Plaćali bi suce, troškove putovanja i ostale minimalne troškove. Svi padaju u nesvijest kada im kažeš da su amateri, a kada ih egzistencijalno financiraš, zapravo je to ista stvar. Ne financiraš igrače, to nije ulaganje u profesionalizam, već ulaganje u bavljenje sportom. Mnogi će reći, gdje je motiv. Odgovaramo, ako imate motiv, nađite sredstva"

3. Kategorizacija sporta javnom raspravom

"Ključna je stvar napraviti kategorizaciju sporta. Na nacionalnom nivou moramo se dogovoriti koga ćemo financirati, jer ako dajemo svima, nitko neće imati ništa. Mnogima se ovo neće svidjeti. Vlast mora naći svoje glasačko tijelo, ali ne mora kroz sport. Kada se fokusiramo na sport, tko mora brinuti? Onaj tko ne zavisi o glasačkoj mašini, a to je ministarstvo sporta"

"U diskusiji će bit puno više neprijatelja. Postoji način na koji se radi kategorizacija. To je stvar kriterija i njih treba dogovoriti. Voditi računa da u lokalnim sredinama treba poštovati tradiciju. Lokalna zajednica ima pravo reći da su kod njih balote broj jedan"

4. Kriteriji za kategorizaciju sporta

Tradicija sporta, domaća i internacionalna
Rezultati nacionalnih selekcija u pojedinom sportu, to naciju drži ponosnom
Klupski međunarodni rezultati 
Status sporta, olimpijski ili neolimpijski sport
Pristupačnost sporta
Zdravstveno - socijalni utjecaj na stanovništvo
Masovnost bavljenja sportom
Popularnost i medijska zastupljenost
Marketinški efekt
Lokalni kriteriji

5. Dva sata tjelesnog odgoja tjedno je malo

"Mi smo sportska nacija kolektivnih sportova s loptom i vrhunskih individualaca. Sad će mnogi reći da je taekwondo najmasovniji sport. U Splitu im šest tisuća djece koja treniraju taekwondo. To je problem industrijalizacije sporta. Profesionalizacija sporta često zavarava, roditelji samo plaćaju nešto da im djecu ne odgaja ulica. Mnogi će stati na zadnje noge i reći tko je Skansiju kriv što njegova košarka nije četvrta u svijetu kao nogomet ili rukomet. Naša centralna briga je i da vidimo kako će izgledati studentski i školski sport. Dva sata tjelesnog odgoja tjedno je vrlo premalo!"

6. Opraštamo dugove udrugama ako nam kažu što dalje

"Imamo problem velikog broja udruga s blokadom žiro računa. To je nešto što s ministarstvom financija moramo riješiti. Kako? Vrlo jednostavno, stavit ćemo ad acta, oprostiti dugove, ako nam kažu što dalje"

7. Kaznena odgovornost za odgovorne osobe u klubovima

"U Zakon o sportskim udrugama mora ući krivična odgovornost, neka odgovorni za financijske prekršaje odgovaraju vlastitom imovinom. Bilo bi suludo reći da porezna uprava do sada nije imala razumijevanja za sport. Za sve ih se može optužiti, ali za to ne. Mi se moramo promijeniti u glavi, inače može pisati zakone koliko god hoćeš, tu pomoći nema"

8. Profesionalni sport

"U novom zakonu morat ćemo precizirati što je to profesionalni klub. Europa kaže da je to svaki onaj klub koji se osim osnovnom djelatnošću, natjecateljskom, bavi i drugim aktivnostima, gospodarskim. Uzmite primjerice klub Lučicu, koja ima dva jedriličara, tri ribiča i 400 komercijalnih vezova. Od 1. srpnja smatra da profesionalni klub obavlja gospodarsku aktivnost, pri tome je nevažno u kojem je ustroju, dioničkog društva ili udruge"

Ako Amerikanci ulože kako kod kuće, Hajduk će biti prvak Europe

Zanimalo nas je kako nas Europa zapravo doživljava, valjda su to naši emisari do sada mogli uvidjeti?

"Talijani, primjerice, strahuju od invazije hrvatskih sportaša na europske klubove. Hrvatski sportaš približno iste vrijednosti kao talijanski je tri puta jeftiniji. No, to će se tržište s vremenom regulirati. Zašto Englez ne košta tri puta manje od Talijana? Jer su od starta zajedno u tome. Platini pokušava spriječiti politiku krađe djece iz Afrike, jer njih 98 posto postanu socijalni slučajevi, a ne nogometaši. Velika sloboda i demokracija uvijek ima interesne sfere. Mi nismo financijski moćni da bi izdržali konkurenciju europskih klubova, ali smo dovoljno moćni da stvorimo reprezentaciju Bit ćemo inkubatori, a naše igrače uživat će netko drugi. Dok se ne pojavi neki Volpi, ali Amerikanci u Hajduku. Ako ulože koliko ulažu u Americi, to znači da će Hajduk biti prvak Europe", smatra Skansi.