HAJDUK i Dinamo odigrali su 1:1 na Poljudu u utakmici 14. kola SuperSport HNL-a. Marko Livaja doveo je Hajduk u vodstvo u 27. minuti, što je bio jedini gol u prvom poluvremenu. U drugom je Bruno Petković izborio penal pa izjednačio pogodivši s bijele točke u 72. minuti.
Bila su to dva bitno različita poluvremena. U prvom je Hajduk dominirao, bio je mnogo bolja momčad, a Dinamo je izgledao potpuno nepovezano u svim fazama igre. S obzirom na sve okolnosti u kojima se Dinamo nalazi, Hajduk je u drugom dijelu imao idealnu šansu nokautirati najvećeg rivala.
Mislav Karoglan je odlično pripremio utakmicu, ali činjenica da je dobrim dijelom svojevoljno prepustio kontrolu gostima ipak će ostaviti gorak okus navijačima Bijelih. Na tablici je ista meta i isto odstojanje i ovaj remi je puno vrjedniji Dinamu.
Dinamo nije mogao prijeći centar terena
Prvak Hrvatske je imao ogromnih problema u samom otvaranju susreta. Hajduk je vrlo visoko pritiskao, a ključni defenzivni potez bilo je stavljanje Filipa Krovinovića da bude sjena Josipu Mišiću. Time je Dinamo ostao bez ključnog igrača za izlazak iz prve faze napada.
Dinamo je u tim situacijama jako teško izlazio sa svoje polovice. Krila su bila postavljena relativno usko, čime su dodatno navlačila Hajdukov blok na centralni prostor preko kojeg je bilo jako teško izaći. Umjesto mirnog izlaska po podu kada su u igri Petković i Baturina, Dinamo je morao preskakati igru i tražiti rješenja dugim loptama
Ta rješenja nisu bila nimalo uspješna zahvaljujući činjenici da je Awaziem jedan od rijetkih braniča HNL-a koji može parirati Petkoviću u duelu, ali i činjenici da je Dinamo bio prilično loše organiziran i postavljen za takvu igru. Ili, točnije, za bilo kakvu igru.
Jedna situacija otkrila koliko je slabo Dinamo bio organiziran
Još je kaotičnije Dinamo izgledao u fazi obrane. Na momente je pokušavao igrati presing koji je bio u potpunosti neorganiziran. Već u četvrtoj minuti vidjela se jedna jako zanimljiva i indikativna situacija.
Hajdukova zadnja linija imala je loptu. Dinamo je stajao u bloku, bez želje da napadne. U jednom trenutku je Arijan Ademi sam odlučio isprintati i povesti pritisak, a nakon pet šest sekundi je vikao na igrače da ga počnu pratiti.
Kroz cijelo prvo poluvrijeme bilo je jako teško vidjeti neki uzorak u Dinamovoj obrani u pogledu toga što je okidač za presing. Je li to bočni ili povratni pas, lopta u nekoj specifičnoj zoni ili nešto treće. Plavi se nisu branili kompaktno, nego individualno, a ponovno je najviše problema s tim imao Mišić.
Najvrjedniji Dinamov igrač imao je posla s Livajom koji je stalno dolazio u njegov prostor i spuštao lopte svojim veznjacima ili krilima, a Mišić najčešće nije imao pravu podršku jer su svi igrači ispred njega čitav prvi dio proveli u brisanom prostoru, u obrani daleko da pomognu suigraču, u napadu u neaktivnim zonama u kojima ne mogu primiti loptu.
Karoglanov jednostavan i efikasan plan
S druge strane, Hajduk je u prvom poluvremenu radio skoro sve točno onako kako je trebao. Raširio je Dinamovu prednju liniju u prvoj fazi, nisko postavljenim šesticama je često navlačio Dinamovu veznu liniju prema sebi, a onda je kroz rupe u bloku lagano nalazio Livaju i Krovinovića koji je u prvom dijelu konačno odigrao blizu svoje razine iz prošle sezone.
U tim situacijama Hajduk je često imao pola terena otvoreno i situaciju 5 na 5 ili 4 na 4. Krila su mu se na vrijeme podizala i nudila se za dijagonale i u prvih 45 minuta su Bijeli lošim odlukama u završnim dodavanjima sami sebi upropastili par lijepih situacija.
Osnovna statistika prvog dijela govori o premoći domaćih. Sedam udaraca naprema jednom, dvije velike šanse naprema nijednoj, četiri oduzete lopte više i pet presječenih više. U drugom dijelu smo gledali neki sasvim drugi derbi.
Nejasna odluka Karoglana promijenila tijek utakmice
Drugo poluvrijeme na Poljudu bilo je iz nekoliko razloga idealan trenutak za Hajduk da nokautira najvećeg rivala, samim time unese i mnogo veću neizvjesnost u prvenstvo, a sebi vrati sjajnu atmosferu koje nedostaje od početka sezone.
Onaj najočitiji je da je Hajduk mogao smanjiti razliku na pet bodova. Dinamu su preostale još najmanje dvije europske utakmice ove sezone i, dok god gura na tri fronta, postoji veća mogućnost za pad. Kao drugo, Dinamo je na Poljud stigao par dana prije jedne od najvećih utakmica generacije, emocionalno rastrgan na više strana i s nekoliko ključnih igrača u vrlo upitnom fizičkom stanju
Tako je i Oršić u trenucima kad je Dinamo gubio morao izaći iz igre jer nije bio spreman za više od toga. Hajdukova potrošnja u prvom dijelu nije djelovala toliko velika da bi prouzročila toliki pad. A ako je Hajduk ostao bez snage, to je opet trenerova krivica.
Konačno, 45 minuta je Dinamo izgledao kao izgubljena momčad, bio je izvan ikakvog ritma i ni po čemu nije odavao dojam da će to promijeniti. Ipak, Hajduk je u drugom dijelu odlučio u potpunosti se povući i prepustiti Dinamu 20-25 metara terena koje su Plavi dotad morali krvavo osvajati.
U takvoj situaciji, u kojoj se stalno nešto događa oko šesnaesterca, dovoljan je jedan udarac ili trenutak nepažnje koji sve ono što se prije napravilo baci u vodu. Dinamo ni u drugom dijelu nije odigrao sjajno, ali je iskoristio ono što mu se nenadano ponudilo.
Derbi ima pobjednika. To je Dinamo
Na kraju je i Ante Čačić priznao da je izuzetno nezadovoljan izgledom svoje ekipe. "Moram biti zadovoljan bodom, ali nisam zadovoljan igrom svoje momčadi. Nismo bili svoji, premalo smo trčali. Hajduk je imao inicijativu u prvom dijelu, iako nije puno napravio. Mi smo se digli u drugom dijelu.
No da smo pobijedili, ne bi bilo zasluženo. Kad ne krenete od početka dobro, uđete u letargiju. Hajduk je na početku bio agresivniji, no nije nas kaznio. Imamo težak ritam - Milan, Osijek pa Chelsea", rekao je nakon susreta.
Iz te perspektive Dinamo je apsolutni pobjednik derbija. Ove sezone je već dvaput nadigrao i pobijedio Hajduk (jednom nakon penala), a sad je i uz vrlo blijedu partiju uzeo bod u gostima u situaciji u kojoj je najveći rival izuzetno nabrijan i odigrao je odličnih 45 minuta. To Dinamu prošle sezone nije polazilo za rukom.
Osam bodova razlike u ovom trenutku sezone velika je prednost. Hajduk je danas mogao unijeti solidnu dozu neizvjesnosti. Imao je, barem se tako činilo, sve u svojim rukama i nogama, ali je Karoglan ziheraškim pristupom pokvario sve dobro što je dotad napravio i poklonio je Dinamu mirnu jesen. Još jednom se pokazalo da je najveći rizik u nogometu uopće ne riskirati.