NA DANAŠNJI dan prije točno pola stoljeća, 17. lipnja 1972. godine, u ondašnjoj Daničićevoj ulici, a na sadašnjem Trgu Krešimira Ćosića, otvoren je Dom sportova, nova moderna dvorana koju je Zagreb dugo iščekivao. Čak osam tisuća ljudi okupilo se na spektaklu na kojem je košarkaška selekcija Europe zaigrala protiv SAD-a.
Taj je ekshibicijski susret bio prva od mnogih velikih utakmica i sportskih događaja koji su se od tada održali u Domu sportova, kao i brojnih velikih koncerata. U Ledenoj dvorani igrali su 80-ih godina izuzetno popularni hokejaši Medveščaka, ali u njoj se i Cibona penjala do europskog vrha, kao i rukometaši Zagreba u 90-ima, bila je poprište ATP turnira i okršaja Davis Cupa te raznih prvenstava i turnira u pojedinačnim sportovima.
Plećaš i Ćosić u selekciji Europe
Uz pokojnog Krešimira Ćosića, prema kojem trg na kojem je smještena dvorana danas nosi ime, na prvoj utakmici u toj dvorani za selekciju Europe zaigrao je još jedan Hrvat, Nikola Plećaš, najveća zvijezda ondašnje Lokomotive, koja se taman bila okitila prvim europskim trofejem, Kupom Radivoja Koraća.
Foto: Arhiv Yugo Papir
"Nakon 10 godina izgradnje Zagreb je dobio Dom sportova i svi smo bili sretni što ga imamo. Košarka je tada bila sve popularnija u bivšoj državi zahvaljujući rezultatima reprezentacije i bilo je za očekivati da ljudi žele vidjeti najbolje igrače Europe i najbolje Amerikance s koledža", rekao je Plećaš u razgovoru za Index prisjećajući se tog dana.
"Bilo je veličanstveno, Ledena i mala dvorana su bile spojene u jednu i u nju je stavljeno igralište. Atmosfera je bila fantastična, dvorana je bila krcata, što dovoljno govori, bolje se nije moglo poželjeti. Bio je to i odraz velikog iščekivanja i radosti što je dvorana otvorena", rekao je Plećaš.
Pet sovjeta koji su dva mjeseca kasnije šokirali svijet
Za Europu su, uz njega i Ćosića, igrale najveće europske zvijezde, među kojima i gotovo pola reprezentacije SSSR-a, koja je nekoliko mjeseci kasnije čudesno pobijedila Amerikance u Münchenu i prvi put u povijesti im uskratila olimpijsko zlato.
"Bio je tu još Ljubodrag Simonović, dva Španjolca, Rusi Sergej i Aleksandar Bjelov, bilo je Talijana, spojilo se sve najbolje. Mislim da je selekciju radila FIBA u dogovoru s trenerom, koji je, mislim, bio Poljak", prisjećao se Plećaš utakmice u kojoj je postigao 11 poena. Najbolji strijelac bio je Ćosić s 19, a Europa je uvjerljivo pobijedila 102:75.
Za Europu su igrali: Plećaš (11), Hristov, Simonović (12), Zdeniček (4), Paulauskas (10), Jedeško (4), S. Bjelov (16), Ćosić (19), Žarmuhamedov (18), Luyk (8), A. Bjelov, Flaborea. SAD su predstavljali: Freeman (3), Jones (6), Terry (20),Moore (2), Gardner (12), Bustion (6), Gathers (5), Morris (4), Soderberger (17), Maren.
Izvještaj Tanjuga govori da su utakmicu vodili suci Kasai iz Mađarske i Belošević iz Jugoslavije, da je u dvorani bilo 8000 gledatelja i da je na poluvremenu Europa vodila 47:36.
Foto: Arhiv Yugo Papir
Amerikanci su do te godine uredno dominirali s momčadima sastavljenim od najboljih sveučilišnih igrača, bez profesionalaca, sve do 1992. i Dream Teama u Barceloni. Tako je i selekcija koja je zaigrala u Zagrebu bila sastavljena od sveučilištaraca, ali ne onih najboljih, o čemu svjedoči i uvjerljiva pobjeda Europe.
Naime, u olimpijskoj reprezentaciji iz Münchena ponavlja se samo jedno prezime - Jones - i to dvaput, pa je moguće da jedno od njih pripada igraču koji je u Zagrebu ubacio šest poena. U svakom slučaju, iz ondašnjih je novina jasno da su Amerikanci razočarali publiku, ali to nije pokvarilo feštu.
Plećašu je prvi nastup u velikoj dvorani ostao jedini
Iako je Cibona u svoje najslavnije doba igrala u velikoj dvorani Doma sportova, Plećašu je nastup na otvaranju ostao jedini u njoj, a sezona u kojoj je Lokomotiva promijenila ime bila mu je i posljednja.
Foto: Nikola Plećaš (HINA/FaH)
"Kad se dvorana otvorila, Lokomotiva se iz Kutije šibica preselila u 'dvojku' jer je primala više publike i uvijek je bila puna. Cibona je kasnije igrala u Ledenoj i tamo odigrala neke čuvene utakmice, ali kad se stvarala velika Cibona, za mene tu više nije bilo mjesta", rekla je legenda koju je klub odavno odbacio.
Zato ni njegove najteže dane, u kojima je bliže stečaju nego ikad, Plećaš ne proživljava posebno emotivno: "Mogu samo reći da to nisu kratkoročna dugovanja, nego se potežu od davnina. Bilo je mnogo krivaca za stanje, a neke od njih se ne smije prozivati, ne znam zašto. Kada bi se bolje istražila povijest, vidjelo bi se kako su se dugovi stvarali", poručio je Plećaš.