BAŠ KAO i njihova nogometna momčad, košarkaši Real Madrida najuspješnija su momčad Europe s osam osvojenih naslova Eurolige te šest izgubljenih finala. Kroz 53 godine, koliko pod različitim imenima i formatima egzistira najveće europsko natjecanje košarkaških klubova momčad iz Madrida obilježila je svojim uspjesima jedan veliki period, šezdesete i sedamdesete godine. Na ulasku u osamdesete uzeli su jedan naslov europskih prvaka i tu je negdje stala njihova dominacija u najjačem klupskom natjecanju.
Dražen Petrović s Realom se nije okitio naslovom prvaka Europe, ali je u jednoj od najboljih utakmica svih vremena, zabio 62 koša za pobjedu nad tadašnjom Snaider Casertom, u finalu Kupa pobjednika kupova. Real je posljednji put na europskom tronu bio 1995. godine sa Željkom Obradovićem, ali posljednje desetljeće kraljevskog kluba nema na Final Fouru. Slična je situacija i s nogometnim Realom, koji je svoju posljednju od devet titula prvaka Europe uzeo 2001/02.
Moskovski CSKA drugi je najuspješniji europski košarkaški klub, na krov Europe popeli su se šest puta. Po pet titula zgrabili su Maccabi Tel Aviv (koji je poznat i kao najveći tragičar s čak osam izbuljenih finala), Varese i Panathinaikos.
Ukupno gledajući, Talijani su najuspješnija europska košarkaška nacija s 13 naslova prvaka iz 22 finala. Španjolci su deset puta bili na euro-tronu, a igrali su 14 finala. Da je kojim slučajem Jugoslavija još na životu, bila bi treća europska velesila sa sedam osvojenih trofeja u nekadašnjem Kupu europskih šampiona.
Splitska Jugoplastika uzela je tri titule (1989., 1990., i 1991. godine). Cibona je bila prvak 1985. i 1986., a Bosna 1979. godine. 1992. godine u Istanbulu je slavio Partizan. Splitski Žuti uz Rigu su jedini klub u povijesti koji je tri godine u nizu uzeo titulu europskog prvaka. 1989. godine, posve neočekivano, Kukoč, Rađa, Perasović, Sobin i drugi penju se na vrh i nadmašuju generaciju Tvrdića, Skansija, Šolmana i ostalih koji su za jedan šut bili kratki da naslov prvaka još ranije, 1972. godine, dovedu u Split. U Tel Avivu slavio je talijanski prvak Ignis.
Hrvati imaju tek jednu titulu manje od Grka i Rusa
U Zaragozi 1990. godine Splićani potvrđuju da minhenska titula nije bila slučajnost. Za drugi naslov u nizu svladali su Barcelonu, da bi sljedeće godine u Parizu ušli u povijest pod imenom POP 84.
Cibona je 1985. godine, predvođena Draženom Petrovićem, u Ateni svladala Real na putu do prvaka Europe, a sljedeće godine u Budimpešti pod vodstvom Željka Pavličevića ponovili su taj domet pobjedom nad Žalgirisom, pred deset tisuća hrvatskih navijača.
Svega jednu europsku titulu više od Hrvatske imaju Rusi, ili preciznije CSKA, koji je uzeo šest naslova u 11 odigranih finala. Šest titula imaju i Grci, a zahvaljujući Maccabiju iz Tel Aviva Izraelci su peta košarkaška nacija Europe, s pet titula iz 13 finala. Hrvati su uzeli pet titula iz šest finala, a slijede Letonci čija je Riga tri puta bila na tronu Europe. PO jednu titulu uzeli su Gruzijci, Litavci, BiH, Srbija i Francuska.