HRVATSKA je imala velikih šampiona, višestrukih svjetskih prvaka i olimpijskih pobjednika, ali vjerojatno nitko od njih nije takvo utjelovljenje Olimpijskih igara kao što je Damir Martin. Veslač iz Vukovara, koji je nedavno napunio 36 godina, jedan od onih sportaša koji je širokoj publici bitan svake četiri godine, od 2012. se sa svakih Igara vraćao se medaljom.
Niti jedna od njih nije bila zlatna, ali ove posljednje dvije bile su toliko nabijene emocijama da svakako mogu imati zlatni tretman u povijesti hrvatskog sporta. Nakon što je u Londonu 2012. u četvercu s braćom Sinković i Davidom Šainom osvojio srebro, 2016. u Riju u samcu je ponovio taj uspjeh, a 2021. je u Tokiju u istoj disciplini uzeo broncu.
Medalja iz Rija jedna je od rijetkih koja može opravdati onu preizlizanu frazu o srebru zlatnog sjaja jer o sjaju je odlučivao fotofiniš u kojem je ustanovljeno da je ciljem ipak prije prošao Novozelanđanin Mahe Drysdale, iako je hrvatski veslač prvotno proglašen pobjednikom.
U Tokiju ne bi ni nastupio da pandemija nije odgodila Igre na godinu dana, što mu je dalo dovoljno vremena da se oporavi od teške operacije i pripremi. U startu izvan kruga favorita, ciljem je prošao kao treći i ispisao jednu od najljepših i najinspirativnijih priča o povratku.
Bronca osvojena na psihičkoj bazi
"Ova zadnja mi je uvijek draža", bez oklijevanja je odgovorio Martin na dosta puta postavljeno pitanje, koje je neizbježno ponoviti uoči puta na svoje možda i posljednje Igre.
"Više mi vrijedi jer je u nju ugrađena i podrška supruge, a stigla je nakon teške operacije, oporavka, korone, neizvjesnosti... Sigurno je ona osvojena više na mentalnoj i psihičkoj bazi, zato sam je emotivnije proživio od one u Riju.
Onu u Riju osvojio sam performansom, izuzetnom spremnošću. S obzirom na to koliko sam bio spreman, jednako vrijedi, ali ova iz Tokija mi je ipak mrvicu draža, iako je brončana."
Iako ima i tri svjetske te pet europskih medalja, niti jednu nije uzeo nakon te bronce iz Tokija. Ali, Olimpijske igre iz njega su uvijek izvlačile najviše, olimpijski duh kao da mu je davao dodatnu snagu i pretvarao ga u nadčovjeka, iako ga se tako može okarakterizirati i kao svakodnevnu pojavu.
Legendarni trener Pero Kuterovac svojedobno ga je nazvao najspremnijim sportašem na svijetu, a sam Martin u kratkom razgovoru za Indexu uoči puta u Pariz potvrdio je da nema nikakvih alibija da na svojim vjerojatno posljednjim Igrama pokuša osvojiti još jedno odličje, bilo kakvog sjaja.
"Sretan sam jer mogu reći da sam spreman. Dobro se osjećam, fizički sam na jako dobroj razini, ništa me ne boli. Cijele pripreme su mi prošle bez propuštenog treninga zbog neke ozljede ili tegobe, odrađene su u vrlo visokom postotku. Nema nikakvih izgovora, nije bilo operacije ni rehabilitacije, maksimalno sam se davao", rekao je Martin.
"Nadam se da će ovaj put proći bez drame, da ću ove godine sve riješiti kako treba", uz optimistični smiješak dodao je trostruki hrvatski medaljaš, iako svjestan da će do četvrte biti teže doći nego ikad prije.
Najveća konkurencija u povijesti
"Nikad nije bila ovako gusta konkurencija. Prije se možda izdvajalo osam čamaca, favoriti se ne bi sreli prije polufinala, sad će to biti već u četvrtfinalu. Ima nas barem 16-17 koji možemo ući u finale, među najboljih šest, ne znam je li ikad bilo tako gusto. Sa svih strana dolazi visoka kvaliteta, ovo će sigurno biti najteže natjecanje dosad."
To nije, kaže Martin, znak da se veslanje kao sport razvija i širi, čak tvrdi da međunarodna veslačka organizacija, "prema našem veslačkom shvaćanju", ide u pogrešnom smjeru.
"Stvar je u tome da je lakše pronaći jednog dobrog veslača nego više njih, za dvojac ti već trebaju dva. Zato svaka zemlja može imati jednog, tako sam uostalom i ja izašao iz sjene, pa ne mogu zamjeriti nikom novom tko se pojavio. A iz velikih zemalja u skif uvijek ide najjači veslač", kaže Vukovarac, koji je nedugo prije leta u Francusku proslavio 36. rođendan.
Zato je logično upitati osjeća li motivaciju da nastavi i nakon Pariza, produlji svoj olimpijski vijek i do četrdesete, odnosno Los Angelesa 2028. Još logičnije, Martin odgovara da o tome ne može ni razmišljati dok Igre u Parizu ne završe.
"Da sam u Riju osvojio zlato, ne znam bih li nastavio. Da sam u Tokiju bio četvrti, ne znam bih li nastavio. To su odluke koje se donose nakon što natjecanje prođe, kad sve splasne, kad dođe vrijeme za ponovno krenuti na treninge.
Vjerojatno ću opet početi, pa vidjeti kamo to vodi, kolika mi je motivacija. Već će i drugo dijete, život piše nova poglavlja, a ja želim biti dio tih poglavlja. Na godinu dana ću sigurno staviti veslanje sa strane, pa onda vidjeti."
Kako pronaći motivaciju kad svaki dan kopaš, a rupa je uvijek jednako duboka?
Trenutačno mu je najveća motivacija, kaže, to što su mu ovo posljednje Igre na vrhunskom nivou. S 36 godina još nije prestar za najviša dostignuća, što argumentira podsjetnikom da je Mahe Drysdale imao 38 kad ga je 2016. u Riju pobijedio za pet tisućinki, dok je bio u apsolutnom vrhuncu svoje moći. Upravo zato nije siguran da će se još četiri godine mrcvariti da bi pokušao ostati na tom istom nivou, 12 godina poslije.
"Zadnjih osam godina radio sam da bih bio na tom istom novu. Teško je raditi nešto svaki dan kad ne vidiš pomake, nego samo nema nazadovanja. Te 2016. bio sam top topova i od tada morao raditi samo da bih ostao takav. To je najteže, kopaš rupu svaki dan, a ona je uvijek jednako duboka", objasnio je Martin.
Zato ne treba sumnjati da će i u Parizu biti na vrhuncu svojih mogućnosti i bit će užitak pratiti za što će to biti dovoljno, u nikad jačoj konkurenciji. Na putu do željene medalje morat će odraditi četiri utrke.
Martin je prvi Hrvat koji će nastupiti na ovogodišnjim Igrama, kvalifikacije u samcu počinju već u subotu u 9 sati. Četvrtfinale je 30. srpnja, polufinale 1. kolovoza, a medalje će se dijeliti 3. kolovoza. Niti jedan Hrvat od samostalnosti nije osvojio četiri na ljetnim Olimpijskim igrama. Martin bi mogao postati prvi, iako sasvim sigurno ne bi imao ništa ni da postane treći jer dan ranije isto imaju priliku učiniti braća Sinković, s kojima je i započeo svoj olimpijski put u četvercu.