INTERVJU Dinamovog predsjednika Velimira Zajeca za Jutarnji list izazvao je brojne i burne reakcije. Zajec je u intervjuu uputio kritiku predsjedniku Uprave Zvonimiru Manenici, za kojeg je rekao da je potrošio četiri mjeseca na financijske analize, umjesto na vođenje kluba.
Također, podržao je igrače poput Samyja Mmaeea i Wilfrieda Kange, čiji su transferi zasad ocijenjeni kao promašeni, dok je s druge strane za Sandra Kulenovića rekao da se "ugasio" i "postao nervozan". Iz tih se izjava može iščitati i njegova podrška sad već bivšem sportskom direktoru Marku Mariću, kojemu je Uprava početkom prošlog mjeseca uručila otkaz.
Za komentar događanja i novih nesuglasica u Dinamu nazvali smo Iliju Lončarevića, čovjeka koji je u tri navrata bio trener zagrebačkog kluba te i danas pozorno prati zbivanja u Maksimiru.
Malo je iznenađujuća takva reakcija, ali ne možemo mi sa strane ulaziti u to koji je razlog tome. Očigledno su neka neslaganja, ali kratki komentar može biti samo da se te stvari ipak rješavaju unutar četiri zida, a ne javno.
Čim se počne javno rješavati onda se zna da suradnja, koja bi trebala biti vrlo dobra ili odlična, ide u nekom pravcu u kojoj od te suradnje sigurno neće biti koristi. Nisam baš zadovoljan s takvom izjavom.
Ne znam iz kojih razloga je najednom došlo do toga da se ne zna tko je tu gazda. Ne razumijem što znači predsjednik kluba, a što predsjednik Uprave. To je, čini mi se, dvojaka funkcija koja kolidira jedna s drugom.
Važno je da se zna tko je odgovoran za koji dio posla, a već smo davno svi konstatirali da Dinamo nije riješio pitanje struke, od sportskog direktora do velikih problema s trenerima. Već se priča o petom treneru u nepune dvije godine. To je predugi period da bi to ovako bilo nedovoljno riješeno a da se ne kaže jasno tko je glavni i odgovorni.
Da nije ovako ozbiljno, bila bi komedija da se sad opet brzopleto mijenja trener. Situacija je takva kakva je i pitanje je hoće li Dinamo uspjeti doći do prvog mjesta, ali nova smjena bi bila previše. Ljudi koji vode klub tako praktički priznaju svoje greške, a napravili su previše grešaka. To je i Cannavaro u svojoj izjavi rekao, pa tko je tu sad kriv, treneri koji se mijenjaju ili netko drugi?
To je priznavanje svojih krivih poteza. Ja nisam za to da se trener mijenja, bez obzira na to što Dinamove igre u zadnje vrijeme ne pružaju garanciju da će biti bolje. Doduše, vjerojatno će biti bolje kad ozdrave i ako ozdrave što prije, jer bi Dinamo poslije reprezentativne pauze mogao biti kompletan.
Onda bi to bila velika snaga za Dinamo da ipak može ići u stizanje rezultata. Iako kod toga treba imati puno sreće, znanja, naravno i pobjeda, kao i sreće u smislu da protivnici posrnu, što baš se ne događa tako često.
S te strane, ja nisam za smjenu trenera bez obzira na lošu situaciju. Jedino da je momčad totalno ostavila trenera, da ga ne razumije i da nemaju dobar odnos, onda se to mora napraviti, ali inače nisam za to.
To bi značilo da jedan naš veliki klub dolazi u prostor neozbiljnosti i nesnalažljivosti. Situacija je teška, ali nova smjena bi značila da ljudi koji vode klub priznaju nesnalažljivost i priznaju da nemaju pravo rješenje. Ovo bi bio četvrti trener u vremenu manjem od godinu dana. Malo je to ipak previše.
Moram reći da je to malo iznenađujuće i neoprezno. Javno komentirati igrače, bilo pozitivno ili negativno, nije "politički" popularno.
Nisam za takve stvari i ne znam koji je povod imao predsjednik da ide tako u javnost sa svojim razmišljanjima oko igrača jer to ne može donijeti dobro. Takve stvari se u 99 posto slučajeva rješavaju unutar svlačionice. To se inače događa tek kad puca sve živo pa onda slučajno ili namjerno procuri u javnost. Nije mi drago da to čujem.
Igračima se ne mogu baš tako smanjivati ugovori. To jednostavno nije moguće bez dobre volje igrača i to je isto tako izjava koja ne može sjesti dobro. Ne znam ima li Zajec s tim svojim izjavama neke druge namjere, ali ovo je izjava koja ide direktno na najvažniji dio kluba, a to je momčad. Reći ću samo da ako se na to odlučiš, onda zbilja moraš imati velike razloge za to.