ACTIVISION Blizzard je počeo prodajni proces za mjesta u novoj franšiziranoj Call of Duty ligi koja bi trebala koštati 25 milijuna dolara, za Jacoba Wolfa iz ESPN-a otkrio je izvor blizak organizaciji.
>Esport će biti glavna tema nove epizode Simpsona
Na ovim prostorima na sam spomen Call of Dutyja igrači se sa sjetom vraćaju na Carentan, Dawnville, Tijuana i Crash, neku od kultnih mapa iz vremena kada je spomenuti serijal bio punokrvna PC pucačina. Međutim, od tog vremena dosta se toga promijenilo.
Call of Duty esport se sada igra na konzolama, a nova liga slijedit će poslovni model geolokacijskih franšiza u kojemu timovi plaćaju za mjesto u ligi i postaju punopravni partneri. Isti takav model koristi Activision Blizzard za Overwatch League, u kojem timovi predstavljaju određen svjetske metropole. To ujedno znači da iz lige nema upadanja, a novi timovi dolaze kupovinom eventualnih novootvorenih mjesta.
Pregovori su navodno već počeli sa 16 Call of Duty timova koji se natječu u Pro Leagueu, a ponudu su dobili i vlasnici franšiza u Overwatch League, mahom moguli i bogati vlasnici sportskih američkih kompanija poput Roberta Krafta, vlasnika New England Patriotsa, i Stan Kroenkea, vlasnika Philadelphia Flyersa, odnosno Comcast Spectacora. Kako će se novo natjecanje zvati i u kojem će se formatu igrati, zasad nije poznato. Iz kompanije se još nisu službeno oglasili.
Mjesto u prvoj sezoni Overwatch League, koju je Activision Blizzard proglasio uspješnom, koštalo je 20 milijuna dolara, a za drugu sezonu otvoreno je čak novih osam mjesta koja su se prodala i po nešto višim cijenama.
Riot Games je poslovni model franšiza uveo za američki League of Legend Championship Series, a kasnije i za League of Legends European Championship, ali mjesta u ligi su se prodavala za značajno manje, između 10 i 15 milijuna dolara ovisno o regiji i je li organizacija već dio League of Legends esporta ili tek u njega ulazi.
Postoje i brojne kritike na navedeni poslovni model, kao nedostatak kompetitivnosti, podilaženje bogatim investitorima umjesto autohtonim esport brendovima i drugi, ali činjenica je da se ovako stvara određena stabilnost za sve involvirane, uključujući igrače. Dosta je to bitno za vrlo volatilnu industriju kao što je esport. Model vjerojatno ne bi bio podjednako uspješan za neke druge esportove.
Primjerice, CS:GO i Dota 2, na koja prava polaže Valve, i dalje uvelike ovise o zajednici. Posljednjih je godina uvedena određena struktura, ali turnire i natjecanja mogu organizirati praktički svi, dok se samo najveći turniri organiziraju u partnerstvu s Valveom.