Foto: Index/Pixsell/Marko Lukunić
ANTE RAMLJAK, vladin povjerenik u Agrokoru, opet je u središtu najnovije afere vlade Andreja Plenkovića.
1. Namjestio posao bivšoj tvrtki
Činjenicu da je Ramljak angažirao kao podizvođača svoju bivšu tvrtku Index je prvi problematizirao još u studenom prošle godine.
No, dok nismo objavili račune iz kojih je vidljivo da Texo Management, njegova bivša tvrtka ima mjesečnu naknade od 971.576 kuna, odnosno da im je osiguran godišnji prihod od 12 milijuna kuna, Ramljak je neometano radio što je htio. Uz podršku Dalić, ali i privremenog vjerovničkog vijeća, kojeg je sam instalirao.
Ne samo da je svojoj bivšoj firmi osigurao milijunsku zaradu, nego će Texo, po svemu sudeći, dobiti naknadu za uspjeh, tzv. success fee. Sporan je i odabir drugih savjetnika jer su birani mimo javnog natječaja izravnim odabirom vladinog povjerenika, koji to pokušava prikriti činjenicom da su podizvođači Alix Partnersa. Sporna je i brojka od planiranih 500 milijuna kuna koliko se procjenjuje da će koštati savjetnički tim od 140 ljudi.
Za dužnosnika ovo bi imenovanje predstavljalo sukob interesa jer je bivšem partneru dao kontrolu u Belju, jednoj od perjanica Agrokora.
3. Rušio vrijednost dionica
Nakon nacrta nagodbe prema kojem bi se vrijednost iz Leda, Jamnice i drugih poduzeća preselila u nove tvrtke, izjavio je kako je burza kocka što je, naravno, snažno srušilo vrijednost dionica. Iako je mogao osporavati milijarde jamstava, obavezao se da to neće činiti, zbog čega su ga optuživali iz Udruge dioničara.
4. Potpisao roll-up kojim je postao nesmjenjiv, a sve najvrednije podijelio prije nagodbe
Prema objavljenim dijelovima ugovora o roll-upu otkriveno je da u slučaju smjene vladinog povjerenika zajmodavci koji su sudjelovali u ugovoru u najstarijem kreditu, na čelu s američkim strvinarskim fondom Knighthead, mogu aktivirati milijardu eura težak kredit. Vlada je zapravo time izgubila sve ovlasti, jer se sve za njih moralo pitati, pa tako i savjetnike AlixPartners za sva plaćanja.
Samim roll-upom pomiješane su karte pa će vjerovnici koji nisu ušli u taj ugovor pretrpjeti velike gubitke, dok su se sudionici osigurali najvrednijim nekretninama i progurali se u prvi red isplate. Nije problem što će oni debelo zaraditi, nego što će se drugi zbog ovog pokušati naplatiti tužbama od države.
U startu je raspodjelom kvota na različite grupe vjerovnika Ramljak išao na ruku vlasnicima obveznica. Zato je ruski Sberbank odbio sudjelovati i pokrenuo niz postupaka protiv Agrokora u regiji.
6. Lagao o visini svoje naknade
U medije su pustili visinu njegove naknade, ali namjerno umanjenu za mjesec u kojem je manje zarađivao. Jasno, tvrdili su da je to slučajno, pa je tek Index objavio pravo brojku: 118.941 bruto mjesečno, odnosno 71.396 kuna neto.
Ugovorio si je plaću manju od Todorića, ali veću od nekih članova njegove uprave. Zapravo je riječ o honoraru. Provjeravali smo je li možda još uvijek zaposlen u Texu, no to su nam opovrgnuli iz Agrokora.
7. Uzeo za savjetnika Knightheadovog odvjetnika
Ramljak je za pravnog savjetnika uzeo odvjetnika Tina Doličkog koji je na prvoj sjednici zastupao Knighthead, što je dodatno podgrijalo tezu da ne radi u javnom interesu nego interesu američkog strvinarskog fonda. Odvjetnik je kasnije davao medijima izjave kako ništa u roll-upu nije sporno.
Neki su tako pisali Lex Agrokor iako su istovremeno trgovali s dionicama Agrokorovih tvrtki preko svojih fondova. Hanfa nikad nije utvrđivala jesu li trgovali povlaštenim informacijama.
Postali su savjetnici Ramljaka, baš kao i odvjetnik Boris Šavorić kojima se morao zahvaliti na suradnji, kada se ispostavilo da ima mail adresu na njihovoj domeni: izvanredna.uprava@savoric.com
10. Osobno je pisao zakon koji mu je donio veliku korist
Ramljak je među autorima Lex Agrokora, zakona koji je njemu osobno donio golemu korist: 860.000 kuna godišnje, a bivšoj tvrtki 12 milijuna kuna godišnje.
Na mjesto povjerenika došao je mimo natječaja, iz kruga Dalić-Škegro, a nije dužnosnik, pa ga se formalno ne može prozivati oko sukoba interesa, što je posve apsurdno jer je postavljen tamo da štiti javni interes - gospodarsku stabilnost zemlje koja bi se mogla ugroziti nekontroliranom propašću velike kompanije.
11. Sastanak s Knightheadom dok nije bio povjerenik
U ožujku, dok Hrvatska još ne zna da se piše Lex Agrokor, čije autore Martina Dalić i dan-danas skriva od javnosti, u zagrebačkom hotelu Sheraton Ramljak se susreo s predstavnikom američkog fonda Knighthead. Postoji opravdana sumnja da su oni već tada dogovorili model roll-upa, koji će im kasnije donijeti veliku zaradu, zahvaljujući kontaktu s osobom koja je imala povlaštene informacije, mada je tek kasnije postao povjerenik.