BBC: Je li papa Franjo komunist?

Foto: Hina

BBC MAGAZINE pita je li papa Franjo, koji je zahvaljujući snažnoj kritici kapitalizma i slobodnih tržišta postao ikona ljevice, uistinu komunist kako to sugerira dio njegovih kritičara.

Magazin snagu papinih poruka o "kapitalizmu kao ubojici i izvoru nejednakosti" ilustrira prošlomjesečnom izjavom Raula Castra koji je na povratku s proslave Dana pobjede u Moskvi zastao u Vatikanu kako bi papi zahvalio na njegovoj ulozi u normalizaciji odnosa između Kube i SAD-a. "Ako papa nastavi ovim putem, ja ću se vratiti molitvi i ja ću ponovno ići u crkvu – bez šale," rekao je Castro.

"Crvena prijetnja" američkoj desnici

Podrška koju papa uživa na Kubi nikako ne odgovora američkoj desnici, čiji predstavnici nimalo ne skrivaju gnjev zbog inicijative predsjednika Obame i Franje.

"Postoji puno skepticizma među (američkim) katolicima," kaže Stephen Moore, glavni ekonomist u konzervativnom washingtonskom think-tanku Heritage Foundation.

"Ja mislim da papa očito ima marksističke težnje. Neupitno je da on ima krajnje glasan skepticizam o kapitalizmu, slobodnom poduzetništvu i ja to nalazim vrlo zabrinjavajućim."

Da je papa "crveni radikal" nimalo ne sumnja Rush Limbaugh. Taj američki pandan Velimiru Bujanecu kaže da je uvjeren kako je tumačenje evanđelja prema Franji "čisti marksizam".

Propitkivanja o "komunističkom papi" imaju posebnu snagu u Americi, gdje je dugo vladao strah od "crvene prijetnje" i gdje je papa Ivan Pavao II. bio omiljen i prihvaćen kao heroj. Iako Franjo uživa podršku javnosti, njegov svjetonazor više odgovara katoličkim demokratima i tako doprinosi polarizaciji nacije, ocjenjuje BBC.

Različiti svjetovi

Ivan Pavao II. i papa Franjo dolaze iz različitih svjetova, što je neupitno utjecalo na njihova promišljanja o ekonomiji i socijalnoj pravdi. Ivan je u ranom životu iskusio totalitarne režime, prvo kroz nacističku okupaciju Poljske, a potom kroz staljinističku i sovjetsku dominaciju istokom Europe. On je kao svećenik i biskup naučio da je komunizam njegov neprijatelj.

S druge strane, Franjo je odrastao u režimu argentinskog nacionalističkog vođe Juana Perona, čija ostavština dan danas utječe i definira argentinsku politiku. Austen Ivereigh koji je napisao biografiju pape Franje drži da je on u mladosti bio pod jakim utjecajem Perona.

"To uistinu nije niti lijevo niti desno, ali dolazi iz one vrste nacionalnog oživljenja kakvog je Argentina iskusila u 1930-im i 1940-im godinama. Tu je prije svega izrazito snažna identifikacija s radničkom klasom i pogotovo sindikatima," kaže Ivereigh.

Razlike između dviju papa su očite i u njihovom razumijevanju "Teologije oslobođenja", kontroverznog pokreta temeljenog na uvjerenju da evanđelja od crkve traže da se prije svega posveti siromašnima. Pokret je podijelio katolike u Latinskoj Americi, pa je papa Ivan zatražio da se dokine naučavanje uslijed zabrinutosti da je dio svećenika i biskupa na iskušenju da prihvati kvazi-marksističke, pa čak i nasilne ideologije.

Papa Franjo je tada odbacio marksizam, iako rado ističe da prihvaća svoje brojne marksističke prijatelje, ali je prihvatio dobar dio principa iz "Teologije oslobođenja", što je Ivereigh u biografiji nazvao "nacionalnom inačicom" pokreta ili "Teologijom ljudi".

Rerum Novarum

Usprkos razlikama, percepcija aktualne globalne ekonomije Ivana i Franje reflektira istu intelektualnu tradiciju, piše BBC. Riječ je o katoličkim socijalnim učenjima koja su originalno artikulirana 1891. godine u papinskom dokumentu Rerum Novarum u kojem papa Leo XIII. opisuje "duh revolucionarnih promjena" u tadašnjoj Europi.

Dio dokumenta je očito dizajniran s ciljem da odbaci komunističke ideje, ali istovremeno nudi i kritiku pojedinih tvorevina kapitalizma, predstavljajući tako kamen spoticanja u vremenima u kojima dominira gotovo dualistička podjela na ljevicu i desnicu.

Odbacivanje konvencionalnih ideologija

Britanski ekonomist Maurice Glasman kaže da ga učenja i stajališta Franje zanimaju upravo zato što istovremeno odbacuju konvencionalne ideologije ljevice i desnice.

"To se uistinu opire ideji da postoji samo jedna nacija ili tržište. To je vjera u aktivaciju društva - što on naziva solidarnošću – kako bi se otrgli dominaciji bogatih nad siromašnima kroz sindikate ili druge udruge s ciljem decentralizacije moći," kaže Glasman i ističe da se učenja pape protive komunizmu jer prepoznaju privatno vlasništvo i nisu nužno za kolektiv.

Nakon uvida u različita stajališta o papi i njegovom nauku, BBC magazin nudi i konkretan odgovor na pitanje je li on komunist. Postoje mnogi na ljevici koji se dive papi, i mnogi na desnici koji misle da je on skandalozan, ali on nije komunist, zaključuje BBC.