Foto: Hina
Uvodno poglavlje privatizacije već je odradila Zagrebačka skupština. Ruke u zrak podiglo je 25 Bandiću odanih vijećnika, čime su omogućili izdvajanje sedam podružnica u zasebna trgovačka društva. Radi se o Čistoći, Vodoopskrbi i odvodnji, Gradskom stambenom komunalnom gospodarstvu, AGM-u, Robnim terminalnima, Stanogradnji i Tržnicama.
Nitko iz Grada Zagreba ni Zagrebačkog holdinga nije još službeno i neuvijeno kazao da ove firme idu u privatizaciju. Ni na naš upit u kojem smo se raspitivali o izdvajanju podružnica iz Holdinga i mogućoj privatizaciji odgovor još nije stigao. Međutim, svima koji prate situaciju iz bliza jasno je kao dan da će se upravo to desiti. I to ne samo zbog šaputanja "neslužbenih izvora".
"Šef uprave Holdinga Slobodan Ljubičić s nama je na sastanku rekao da se privatizacija mora brzo provesti u nekim segmentima, jer se ovako, prema njegovim riječima, više ne može raditi", kaže za Index Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata. Kako trenutno stvari stoje, u privatizaciju idu sve novoizdvojene firme osim Vodoopskrbe i odvodnje.
Zaobišli GSV
Da se Ljubičiću i Bandiću žuri da što prije provedu privatizaciju i ušićare koju kunu na ruševinama rasturenog Holdinga kojeg su, ne treba to zaboraviti, upravo oni stvarali pa zatim i uveli u financijske dubioze, pokazuje i činjenica da plan izdvajanja sedam podružnica iz Holdinga uopće nije bio predstavljen Gospodarsko-socijalnom vijeću.
Sandra Švaljek, Bandićeva glavna ekonomistica, sindikalnim predstavnicima u GSV-u rekla je da nisu znali da tu temu najprije moraju s njima raspraviti?! Kada su sindikati obaviješteni da se sedam podružnica izdvaja iz Holdinga, prijedlog te odluke već je bio upućen Gradskoj skupštini i bilo je prekasno za bilo kakvu argumentiranu raspravu.
U međuvremenu su i Švaljek i Ljubičić obećali sindikalistima da se takve stvari u budućnosti neće ponavljati. Pitanje je, međutim, koliko im treba vjerovati. "Nećemo sudjelovati u odlukama kao nekakav njihov smokvin list. Tko nama sada garantira da Ljubičić neće doći za tjedan dana i reći nam da je odluka o privatizaciji već poslana Skupštini?", pita se Iveković.
Privatizacija ide na štetu svih građana Zagreba
Tomislav Kiš, glavni tajnik Novog sindikata, vjeruje da će Bandiću i Ljubičiću brza privatizacija poslužiti da odgovornost za probleme u Holdingu prebace na nekoga drugoga. A usput nešto sitno i zarade. Holding je, naime, kao što je i sam Bandić u više navrata istaknuo, dužan oko tri milijarde kuna.
Pozamašan je to uteg oko Bandićevog vrata pa se gradonačelnik ne zabrinjava zbog sudbine radnika Holdinga koje šalje u ruke privatnom kapitalu. A koji će nakon privatizacije, ističe Kiš, ili ostati bez posla ili će im plaća biti smanjena. Međutim, ovo nije samo borba za radna mjesta u Holdingu, ističu iz Novog sindikata.
"Jasno je što bi značila privatizacija gradske čistoće: slabija usluga uz veću cijenu", kaže Kiš. "Privatizacija čistoće ide na štetu svima. Manje ljudi bi radilo, usluga bi bila lošija i skuplja", dodaje Iveković.
Bandić se voli pozivati na Beč, pa neka se i ugleda na njih
Ladislav Tomičić, novinar Novog lista koji već deset godina prati funkcioniranje zagrebačke gradske uprave, uvjeren je da se privatizacija Holdinga sprema zato što aktualna garnitura jednostavno ne zna bolje. Zatekli su prezaduženi Holding i nemaju nikakvu ideju kako da se izvuku iz gliba. Pa su štetu odlučili prebiti preko leđa svih Zagrepčana.
"Mislim da će posljedica ove privatizacije biti finalno osiromašenje Zagreba. Nakon što se privatizira sve što se planira privatizirati, Zagreb će zapravo ostati bez ičega. Gradonačelniku Bandiću možda bi bilo dobro da pogleda kako to funkcionira u Beču, s obzirom da se on neprestano voli pozivati na Beč. U Beču je, naime, održan referendum na kojem se gotovo 80 posto građana koji su na njemu glasali izjasnilo protiv ulaska privatnog kapitala u firme kao što je npr. bečka čistoća. Iskustva iz europskih gradova jasno su pokazala da ulazak privatnog kapitala u takva poduzeća neminovno donosi lošiju uslugu i skuplju uslugu, jer privatni kapital traži isključivo profit", kaže Tomičić.
Previše puta prevareni
Upravo protiv toga se Novi sindikat, zajedno sa svojim partnerima na zagrebačkoj sindikalnoj sceni planira boriti. Problem im, međutim, predstavlja izražena heterogenost sindikata koji djeluju unutar Holdinga. "Meni je jasno da ima ljudi na sindikalnoj sceni koji ne razumiju baš sve, sigurno će biti lomljenja i pokušaja ucjene. Ja ne znam kako će sve to završiti, ali znam da će Novi sindikat, zajedno s još nekima, poduzeti sve da se zaustave promjene koje idu na štetu građana i radnika", kaže Iveković.
O mehanizmima kojima će se sindikati poslužiti da spriječe privatizaciju Holdinga ni Iveković ni Kiš još ne mogu govoriti. Vjeruju da je još prerano, iako su itekako svjesni, naglašava Iveković, da će kada privatizacija već počne biti prekasno. Međutim nadaju se da ni građani Zagreba neće šutke podnositi dodatnu devastaciju kvalitete života u svom gradu.
"Hrvatski su ljudi već toliko puta prevareni, da polažem nadu da brza reakcija neće izostati ako dođe do novog pokušaja prevare. Privatizacija usluga poput gradske čistoće doista se tiče svih građana i svima ide na štetu. Nadam se da ćemo uspjeti ljudima prenijeti tu poruku i da ćemo dobiti podršku u borbi protiv razbijanja Holdinga na taj način", kaže Iveković.
Europska iskustva pokazala: Komunalne firme i monopolisti ne smiju se privatizirati!
Na podršku u borbi protiv privatizacije Holdinga sindikati mogu računati i od zagrebačkog SDP-a, kaže u razgovoru za Index Davor Bernardić. "Mi smo se već sastali s predstavnicima sindikata i složili se da nam je zajednički prioritet zaštita radnika i građana. Zaštita radnika u smislu da se štite radna mjesta, kao i njihovo dostojanstvo i prava, dok građane treba štititi na način da komunalne usluge ne poskupljuju", kaže Bernardić.
"Mi smo na Skupštini bili protiv izdvajanja podružnica i protiv smo privatizacije po hrvatskom modelu. Komunalne usluge i tvrtke koje su prirodni monopolisti ne smiju se privatizirati. I europska su iskustva pokazala da je to loša praksa. U onim europskim gradovima u kojima su privatizirani prirodni monopolisti, privatni su vlasnici podizali cijene, a manje su ulagali u infrastrukturu, tako da su gradovi nakon nekog vremena otkupljivali firme koje su privatizirali, ali po znatno većim cijenama", kaže Bernardić.