Ilustracija: scx.hu
Smanjena potrošnja električne energije zbog pada gospodarstva
Sektor električne energije i u 2013. godini obilježio je daljnji pad potrošnje električne energije kao posljedica smanjenja gospodarskih aktivnosti. Istovremeno je zabilježen i pad uvoza električne energije, u prvom redu zbog povećane proizvodnje električne energije u hidroelektranama, odnosno uslijed dobrih hidroloških uvjeta.
U 2013. godini došlo je do stvarnog otvaranja maloprodajnog tržišta električne energije u Republici Hrvatskoj, premda su energetski subjekti iz HEP Grupe držali oko 80% ukupnog obujma trgovanja. Najveći dio kupaca na tržištu je opskrbljivala HEP Opskrba d.o.o. Ostali opskrbljivači, imali su udio od 7,8% u ukupnoj prodaji odnosno 15,6% u prodaji električne energije kupcima koji nisu korisnici javne usluge opskrbe električnom energijom, što u odnosu na kraj 2012. predstavlja povećanje za više od pet puta.
U sustavu poticanja proizvodnje električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja na dan 31. prosinca 2013. godine bilo je ukupno 679 postrojenja, ukupne snage 310,3 MW. Od toga je u 2013. godini taj status ostvarilo 65 postrojenja, ukupne snage 123,6 MW. Na kraju 2013. godine najviše je bilo sunčanih elektrana (156 sa snagom od 7,55 MW), ali je najveću ukupnu snagu imalo 15 vjetroelektrana (254,25 MW).
Otvara se tržište prirodnog plina
U sektoru prirodnog plina u 2013. nastavljen je proces otvaranja tržišta kroz ulazak novih tržišnih sudionika i jačanje konkurencije uz smanjenje tržišne koncentracije. U veljači 2013. godine stupio je na snagu novi Zakon o tržištu plina („Narodne novine“, br. 28/13, 14/14), usklađen s 3. paketom energetskih propisa EU, koji je, između ostaloga, postavio nove okvire za promjene u organizaciji plinskog sektora u RH.
Tijekom 2013. godine i u maloprodajnom segmentu tržišta plina ostvaren je zamjetan napredak u procesu otvaranja tržišta. U odnosu na 2012. godinu stopa promjene opskrbljivača plinom u 2013. višestruko je porasla. Možemo primijetiti da je kao posljedica razvoja tržišta plina u 2013. godini ostvareno i zamjetno smanjenje krajnjih cijena plina za industrijske kupce u RH.
Novi Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata ("Narodne novine", br. 19/14), donesen u veljači 2014. godine, na tržište nafte i naftnih derivata uveo je nekoliko bitnih promjena. Na prvom mjestu treba istaći utvrđivanje cijena naftnih derivata u skladu s pravilima kojima se uređuju tržišni odnosi, što znači da je tržište tekućih naftnih derivata i ukapljenog naftnog plina potpuno otvoreno u pogledu formiranja cijena. Jednako tako, donošenjem novog Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata prestala je primjena Tarifnog sustava za transport nafte naftovodom i Odluke o iznosu tarifa za transport nafte naftovodom, što znači da se pristup naftovodu u potpunosti temelji na pregovornom pristupu treće strane.
Najznačajnija promjena za sektor toplinske energije u 2013. godini bila je donošenje Zakona o tržištu toplinske energije ("Narodne novine", br. 80/13, 14/14). Ovaj Zakon donio je značajne novine u uređenju, organizaciji i funkcioniranju sektora toplinske energije, s ciljem razvoja tržišta, poticanja novih investicija u toplinske sustave te stvaranja mogućnosti za kvalitetniji i efikasniji odnos između sudionika na tržištu toplinske energije.
Sve to su zaključci Izvješća o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) za 2013. godinu, a čije su podatke dodatno analizirali i prokomentirali stručnjaci Saveza za energetiku Hrvatske.
Prošle je godine 11% potreba za električnom energijom pokriveno iz uvoza, a bez investicija energetski bi sustav do 2020. mogao doživjeti krah
U 2013. godini u Hrvatskoj je bilo raspoloživo ukupno 4.386 MW proizvodnih kapaciteta. Najveći udio proizvodnih kapaciteta u iznosu od oko 85% u vlasništvu je HEP-a d.d., a kojim operativno upravlja HEP-Proizvodnja d.o.o. Taj udio je u 2013. godini manji za 4 % od onog iz 2012. godine što je posljedica ulaska većeg broja elektrana koje koriste obnovljive izvore energije u elektroenergetski sustav Republike Hrvatske, pokazuju podaci iz izvora Saveza za energetiku Hrvatske.
2013. je već treća godina za redom kako bilježimo pad ukupne (bruto) potrošnje električne. Najveći dio ukupne potrošnje električne energije u 2013. godini pokriven je iz domaće proizvodnje proizvodnjom elektrana smještenih na hrvatskom teritoriju, a uvozom je pokriveno 11% potreba kupaca električne energije u Republici Hrvatskoj. Udio uvoza u ukupnoj potrošnji električne energije znatno je manji nego 2012. godine kada je, zbog nepovoljnih hidroloških uvjeta, iznosio 29% što pokazuje veliku osjetljivost proizvodnje električne energije iz elektrana smještenih na teritoriju Republike Hrvatske o hidrološkim uvjetima.
Trenutačna razina sigurnosti opskrbe električnom energijom je zadovoljavajuća, ali se bez investiranja u nova proizvodna postrojenja može bitno pogoršati do 2020. godine, jer će dotrajale termoelektrane tijekom tog razdoblja izlaziti iz pogona, dok će predviđeni gospodarski razvoj uzrokovati značajniji porast potrošnje električne energije. Isključiva izgradnja postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, osobito vjetroelektrane, može pogoršati sigurnost opskrbe električnom energijom ukoliko ne bude popraćena izgradnjom izvora energije čijom se proizvodnjom može upravljati. Uz povećanje udjela intermitentnih izvora energije u sustavu nužno je uvesti i obvezu predviđanja proizvodnje iz tih proizvodnih postrojenja uz poticaj kvalitetne prognoze te uključenje u obračun energije uravnoteženja, pojedinačno ili u okviru bilančne grupe.
Energetska bilanca pokazuje da smo 2013. uvezli 8,75 TWh, a izvezli 6,77 TWh električne energije; gubici prijenosa 2,2%
Ukupna proizvodnja električne energije hrvatskog elektroenergetskog sustava u 2013. iznosila je 12.799 GWh, dok je uvezeno 11.264 GWh (2.518 GWh iz proizvodnje NE Krško te 8.746 GWh iz ostalih ulaza), pokazuju podaci iz izvora Saveza za energetiku Hrvatske.
Tako je ukupna dobava električne energije u 2013. godini iznosila 24.063 GWh. Obzirom na izvoz od 6.773 GWh, zaključujemo kako je ukupna potrošnja električne energije u 2013. iznosila 17.290 GWh. Prevedeno, neto razmjena iznosila je 1.973 GWh što laički znači za smo više električne energije uvezli nego što smo izvezli. Gubici prijenosa u toj su godini iznosili 2,2%.
Komparacije radi, godinu ranije ukupna proizvodnja električne energije hrvatskog elektroenergetskog sustava iznosila je 9.897 GWh, dok je uvezeno 13.190 GWh (2.621 GWh iz proizvodnje NE Krško te 10.569 GWh iz ostalih ulaza).
Tako je ukupna dobava električne energije u 2012. godini iznosila 23.088 GWh. Obzirom na izvoz od 5.567 GWh, zaključujemo kako je ukupna potrošnja električne energije u 2012. iznosila 17.520 GWh. Prevedeno, neto razmjena iznosila je 5 GWh što laički znači za smo i 2012. više električne energije uvezli nego što smo izvezli. Gubici prijenosa u toj su godini iznosili 2,0%.
Hrvatska od 2010. godine bilježi kontinuirani pad potrošnje električne energije, a što je posljedica pada gospodarskih (posebno industrijskih) aktivnosti. Tako je 2010. potrošnja iznosila 17.943 GWh, 2011. 17.703 GWh, 2012. 17.520 GWh te 2013. 17.290 GWh. Posljedica znatno veće proizvodnje električne energije u 2013. (u odnosu na 2011. i 2012. godinu) jesu povoljniji hidrološki uvjeti što je utjecalo i na smanjenje neto razmjene s 5 GWh u 2012. na nešto manje od 2 GWh u 2013.
Povlašteni proizvođači električne energije iz OIE u 2013. prihodovali 553 milijuna kuna, a HROTE generira rekordne višemilijunske gubitke
Povlašteni proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije u prošloj su godini prihodovali 553 milijuna kuna, pokazuju podaci iz izvora Saveza za energetiku Hrvatske.
Zaključno s posljednjim danom 2013. godine instalirana snaga svih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije iznosila je 306,554 MW, a tijekom te godine iz tih je izvora proizvedeno 0,5996 TWh električne energije. Usporedbe radi, potrošnja električne energije u Hrvatskoj je 2013. godine iznosila 17,3 TWh.
Najveći iznos, onaj od 365,90 milijuna kuna (bez PDV-a), isplaćen je proizvođačima električne energije iz vjetroenergetskih postrojenja, a udio u isplatama iznosi 66,13%. Na drugom mjestu su vlasnici postrojenja na bioplin kojima je isplaćeno 86,515 milijuna kuna što je 15,64% od ukupnih isplata proizvođačima iz OIEiK. Treće mjesto zauzimaju vlasnici elektrana na biomasu kojima je isplaćeno 60,04 milijuna kuna (10,85%). Solarci su prihodovali 29,97 milijuna kuna (5,42%). Najmanje su prihodovali vlasnici elektrana na deponijski plin kojima je isplaćeno 16 tisuća kuna (0,00%), a na gotovo jednakoj razini nalaze se vlasnici mikrogeneracija kojima je isplaćeno 28 tisuća kuna (0,01%).
Hrvatski operator tržišta električne energije (HROTE) tako je povlaštenim proizvođačima za tu energiju u 2013. godini platio 553,27 milijuna kuna (bez PDV-a; prosječno 0,92 kune po kWh proizvedene električne energije bez PDV-a). Ti se troškovi klasificiraju kao troškovi električne energije otkupljene od povlaštenih proizvođača, a strukturu ukupnih troškova HROTE-a čine još troškovi energije uravnoteženja (24,37 milijuna kuna), troškovi za posebnu naknadu opskrbljivača (0,95 milijuna kuna) te troškovi/sredstva za financiranje poslova HROTE-a u sustavu poticaja OIEiK (3,50 milijuna kuna). Ukupno, troškovi u 2013. godini iznosili su 582,09 milijuna kuna.
S prihodovne strane, fakturirani iznosi s naslova naknade za poticanje iznosili su 148,33 milijuna kuna te s naslova prodane električne energije opskrbljivačima 317,80 milijuna kuna. Ukupno, prihodi su u 2013. godini iznosili 466,13 milijuna kuna. Tako je fiskalnoj 2013. godini HROTE generirao rekordan gubitak u iznosu od vrtoglavih 115,96 milijuna kuna.
Podsjetimo, HROTE je u periodu 2007.-2010. godine (period iznimno malog broja realiziranih projekata OIE) generirao zalihu od 372,10 milijuna kuna, da bi u periodu od 2011.-2013. godine počeo generirati višemilijunske gubitke. Gubitak 2011. godine iznosio je 17,35 milijuna kuna, 2012. godine 88,13 milijuna kuna, a 2013. godine, kako smo naveli, 115,95 milijuna kuna. Ukupno generirani gubitak u periodu od 2011.-2013. iznosio je 221,43 milijun kuna.
Analizirajući cjelokupan period od 2007.-2013. godine, HROTE bi još uvijek trebao raspolagati s viškom od 150,67 milijuna kuna, a nastavi li se ovaj trend i bitno ne izmijeni iznos naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz OIEiK, dobar dio proizvođača mogao bi ostatiti bez svojih prihoda. Prilog tomu ide i podatak o instaliranoj snazi elektrana na OIE na današnji dan koja iznosi 365,552 MW, a što je 58,998 MW više u odnosu na kraj 2013. Posljedično bi dodatan uteg mogao biti daljnji pad potrošnje električne energije te novih 327 postrojenja ukupne planirane snage 509,837 MW s kojima je sklopljen ugovor o otkupu i koja još uvijek nisu puštena u pogon.
U Hrvatskoj je prošle godine proizvodnja biodizela pala za 15,3%
U području biogoriva razlikujemo sljedeće energetske djelatnosti: proizvodnja biogoriva, skladištenje biogoriva, trgovina na veliko biogorivima i trgovina na malo biogorivima.
Za obavljanje navedenih energetskih djelatnosti dozvole su ishodila tri energetska subjekta, koji su u 2013. proizveli i distribuirali ukupno 33.435 t biodizela, što je smanjenje proizvodnje od 15,3% u odnosu na 2012, pokazuju podaci iz izvora Saveza za energetiku Hrvatske. Ovi subjekti raspolažu sa skladišnim kapacitetima od ukupno 1.768 m3. Ukupni kapacitet proizvodnje biogoriva u 2013. je iznosio 179 t/dan. Najveći udio u strukturi čini uljana repica sa 97,2% dok otpadno jestivo ulje čini samo 2,8%.